Trećina oboljelih od malignih bolesti u Bosni i Hercegovini može se spriječiti kvalitetnim načinom života koji uključuje zdravu ishranu, dovoljnu tjelesnu aktivnost, boravak na svježem zraku i, koliko je to moguće, otklanjanje svakodnevnih problema koji uzrokuju stres.
Druga trećina pacijenata može se u potpunosti izliječiti ranim otkrivanjem bolesti, ali za to su nam potrebni programi probira.
Preostala jedna trećina pacijenata mogla bi se uspješno liječiti i time pacijentu omogućiti dug i kvalitetan život kada bi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH osigurao kvalitetne lijekove – kaže prof. dr.sc. Maja Banjin, onkologinja povodom 4. veljače – Svjetskog dana borbe protiv raka.
Okidači bolesti
Maligne bolesti ostaju jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu s milijunima novih slučajeva koji se dijagnosticiraju svake godine.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će više od 35 milijuna ljudi razviti rak 2050. godine, što je povećanje od 77 posto u odnosu na procijenjenih 20 milijuna slučajeva 2022. godine.
Brzo rastuće globalno opterećenje rakom odražava starenje i rast stanovništva, kao i promjene u izloženosti ljudi čimbenicima rizika, od kojih su neki povezani sa socioekonomskim razvojem.
Duhan, alkohol i pretilost ključni su čimbenici sve veće učestalosti raka, a onečišćenje zraka ostaje ključni pokretač ekoloških čimbenika rizika.
– Učestalost zloćudnih bolesti je u porastu, ne samo zato što svjetska populacija sve više obolijeva, već i zato što je dijagnostika sve brža i sve se češće bolest dijagnosticira u ranom stadiju.
U razvijenim zemljama probiri, pretrage kojima se bolest dijagnosticira u ranom stadiju kada je neprepoznatljiva i pacijent nema tegoba, lakše se i brže liječi i na kraju se izliječi.
To je zahvaljujući projekciji. Zato je izuzetno važno da mi u našoj zemlji, ako ne na državnoj, onda barem na razini entiteta i kantona, uvedemo procedure skrininga na što više malignih bolesti. I da podsjetimo žene da je iznimno važno barem jednom godišnje otići na ginekološki pregled i pregled dojki, a muškarcima jednom godišnje provjeriti prostatu i svakih pet godina napraviti kolonoskopiju ako su prethodni nalazi bili uredni. Mladi bi već u dvadesetima trebali steći naviku preventivnih pregleda – objašnjava Banjin.
Poseban naglasak je stavljen na melanom, kao vrlo zloćudnu bolest kože koju je, prema riječima onkologa, najlakše rano dijagnosticirati.
– Sve je više dijagnostičkih modaliteta da se bolest otkrije na vrijeme, od kliničkog pregleda, dermatoskopije, do snimanja izvrsnim aparatima koji mogu fotografirati cijelo tijelo uz dermatoskopsku analizu svake promjene na koži. Sve nam je to dostupno, ali potrebno je uvjeriti zdravu osobu da ode na pregled – ističe Banjin.
Kaže da se onkologija u BiH suočava s kroničnim problemima, a osim nepostojanja skrininga, nepostojanje registra pacijenata, što je, prema Banjinovim riječima, ključno u kvalitetnom planiranju onkološkog liječenja.
– Sljedeće su liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije, kojih već dugo nema. U Federaciji već sedam godina nije obnavljana lista lijekova Fonda solidarnosti. Što se tiče onkologa u BiH, mi smo vjerojatno još nedovoljno u odnosu na broj stanovnika, ali naši onkolozi su izuzetno educirana specijalnost. Govorim vam to kao netko tko je onkolog već 30 godina i sa sigurnošću mogu potvrditi da je znanje koje onkolozi moje generacije, ali i mlađih kolega, imaju odlično. Želim reći da mi nemamo problem s kadrom, nego s nedostatkom lijekova – naglašava Banjin.
Čudno skrojen život pojedinca
Napominje da se na svjetskom tržištu stalno pojavljuju novi onkološki lijekovi koji daju sve bolje rezultate u liječenju pacijenata, ali BiH to ne prati.
– Razlike u rezultatima liječenja starim lijekovima još uvijek su neusporedive. Navest ću primjer melanoma. Da, prije sedam godina, kada je uvedena nova terapija, pacijenti s metastatskim melanomom živjeli su u prosjeku šest mjeseci. Zahvaljujući novoj terapiji, 90 posto tih pacijenata i danas je živo. Mislim da je to najbolji primjer što znači imati inovativnu medicinu. Razumijem da je to skupo i da je možda preskupo za ovu državu, ali vratit ću se na oboljele od metastatskog melanoma i reći da ti ljudi danas vode normalan život, rade i doprinose ovoj zemlji. Ako izuzmemo odnos prema čovjeku i sve gledamo s ekonomske strane, valjda je vrjednije imati čovjeka koji nije na bolovanju – kaže Banjin.
Osvrnula se i na nedostatak citostatika, vrlo važne terapije u liječenju oboljelih od raka. Banjin kaže da bi se taj stalni problem mogao objasniti kao “tehničko-administrativno-natječajni”.
– Nema opravdanja i nitko mi ne može reći – “pa natječaji, to je jako komplicirano…” I europske klinike nabavljaju lijekove na isti način pa im nije problem. Nisam ni pravnik ni ekonomist i nemam ta znanja, ali ne mogu vjerovati da mi imamo problem, a drugi nemaju – naglašava Banjin.
Na kraju razgovora osvrnula se na faktore rizika za nastanak raka.
Geni igraju važnu ulogu, no čimbenici načina života, kako kaže Banjin, glavni su okidači bolesti, a oni se mogu spriječiti.
Među njima su: izloženost duhanu, konzumacija alkohola, nezdrava prehrana, zagađen zrak, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost i infekcije koje se mogu spriječiti ili izbjeći (hepatitis B, hepatitis C) i humani papiloma virusi (HPV).
– Nažalost, ali to moram reći, naše okruženje je pogodno tlo za razvoj malignih bolesti, jer u odnosu na prethodne godine zrak nam je još zagađeniji, a hrana zatrovanija. Živimo u bolesnom sustavu i ne možemo očekivati zdravu naciju. Navikli smo stalno biti u minusu, pod stresom, a malo tko primjećuje kako je život pojedinca u Bosni i Hercegovini zapravo na čudan način osmišljen – zaključio je Banjin.