Krajem kolovoza 2025. Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uvjeravao je javnost da je politička karijera Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i bivšeg predsjednika entiteta RS, gotova.
– Gotovo je – poručili su članovi Trojke u medijima, kao da je netko samo pritisnuo dugme i ugasio jednog Dodika.
Prije toga SNSD je dokrajčen – pometen bagerima.
Danas je Dodik i dalje prisutan. Dovoljno moćan da i dalje utječe na politički tok u Bosni i Hercegovini i da njegove najave o otcjepljenju izazivaju pozornost i reakcije u svijetu. Konakovićevo ponavljanje kako svjetski centri moći podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kao da je to nešto što je on postigao, obične su rečenice iza kojih stoji njegova stvarna nesposobnost da se pozove na bilo što drugo što bi dokazalo da je Dodik zaista “gotov”. Jer nije “gotovo”. Unutar institucija Bosne i Hercegovine svaka odluka ovisi o Dodikovom SNSD-u, a SNSD nije ni milimetar odstupio od dosadašnje prakse blokada i ucjena.
Sa sankcijama ili bez njih, isto je
Očigledno je “gotovo” i “gotovo” postalo samo privremeni status, nešto poput pomodnog hira koji je brzo prošao, baš kao i Konakovićev pokušaj lobiranja SAD-a “diplomatijom klima uređaja”.
Umjesto politički poraženog i izoliranog lidera, danas imamo Dodika bez sankcija, koji nastavlja politiku koju je vodio i dok je bio pod sankcijama. Ostvario je brojne međunarodne kontakte, uključujući sastanke s američkim dužnosnicima, kongresmenima i senatorima te drugim međunarodnim dužnosnicima. Njegova politika nije stala, a Dodik pokazuje da mu ni sankcije, ni “završena karijera”, ni političke prognoze Trojke ne mogu usporiti njegov politički tempo. Ako mu je ovo kraj karijere, valjda su zakoni logike na odmoru. Istovremeno, razni analitičari Trojke i dopisnici iz Washingtona pokušavaju objasniti kako je Dodik u epicentar zbivanja – SAD – došao na temelju turističke vize.
Nije stvar u tome kakvu je vizu Dodik dobio da bi se sa Željkom Cvijanović susretao s utjecajnim ljudima u SAD-u, već činjenica da prije “diplomatskih ofanziva” Trojke – prije svega Konakovićevića, Denisa Bećirovića i Sabine Ćudić, koja, kako je rekao njen stranački kolega Predrag Kojović, u američki Kongres ulazi kao u svoju kuću – uopće nije mogao ući u SAD. Nakon ukidanja sankcija Dodik je na raznim svjetskim destinacijama, dok Elmedin Konaković danima na društvenim mrežama obavlja dužnost glasnogovornika BH Telecoma. Nije teško utvrditi tko je bio turist u Washingtonu.
Redovno se zaboravlja, a nije nevažno, da sankcije nisu ukinute samo Miloradu Dodiku, već cijelom spisku njegovih suradnika i tvrtki koje se dovode u vezu s njim i SNSD-om. Poslovanje ovih firmi važno je za političku održivost SNSD-a, ali i za privredu RS. Dakle, priča o popisanom novcu poreznih obveznika RS-a za skidanje sankcija Dodiku ne pije vodu, jer u tom entitetu danas ima malo ljudi pod američkim sankcijama, a sam entitet funkcionira i vlast obavlja svoju funkciju bez tereta “crne liste”.
– Dodik je na zahtjev američke administracije povukao neustavne zakone iz NSRS, prihvatio presudu kojom je smijenjen s mjesta predsjednika RS-a, izašao na izbore i prihvatio sve odluke CIK-a, prihvatio sve Schmidtove odluke, Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA i druge agencije nesmetano rade u BiH i Hercegovine. entitetu RS – slavodobitno poručuje Konaković na društvenim mrežama, pokušavajući biračima objasniti kako je „gotovi“, „pometeni“, „dovršeni“ Dodik, za kojeg su on i cijela Trojka tvrdili da je „izoliran“, odjednom uskrsnuo u brojnim centrima gdje se odlučuje.
Ono što Elmedin Konaković prešućuje jeste da Dodik nije dospio na američku crnu listu zbog neustavnih zakona u NSRS, pa je njihovim povlačenjem prestala potreba da ga se kazni, već da je to Dodikov modus operandi – maksimalistički zahtjevi, prijetnje, destabilizacija države – čiji je sastavni dio unaprijed sračunata kalkulacija povlačenja i privremenog smirivanja tenzija i odgađanja planova, u kako bi postigao za njega mnogo važniju poziciju u tom trenutku. U ovom slučaju to je skidanje s crne liste i status kooperativnog političara i stranke. Kakav je bio konačni dogovor Dodika i Amerikanaca koji je prethodio njegovom skidanju sa crne liste nije do kraja poznato, ali se zna da Amerikanci funkcioniraju na način da se dogovaraju s onima koji mogu nešto isporučiti. Dodik čak može dostaviti prijedlog Predsjedništva BiH u ime države Bosne i Hercegovine da se Donald Trump nominira za Nobelovu nagradu. I isporučio je.
To su tražili i Dodik i Konaković
Konakovićevo isticanje rada državnih institucija na području entiteta RS nepotrebno je komentirati. SIPA, Tužiteljstvo i drugi tu su djelovali i prije Dodikovog skidanja s crne liste, kao iu vrijeme Dodikovih političko-sigurnosnih eskalacija. Ali osim Dodika, samo su Konaković i neki dužnosnici Trojke pozvali na nerad državnih institucija u RS-u iu slučaju Dodika. Upravo je šef NiP-a istaknuo da Dodika SIPA ne treba uhititi.
Umjesto slabog Dodika, njegova politika je i dalje prisutna, vidljiva i prilično učinkovita u odnosu na Konakovićevu diplomaciju, koja je najčešće vidljiva u Dubaiju. Dodikova prisutnost na međunarodnoj sceni, uključujući SAD i druga važna središta odlučivanja, omogućuje mu da nastavi oblikovati političke trendove i diplomatske inicijative. Sankcije su skinute, projekti se realiziraju, a Dodik neometano i vrlo aktivno nastavlja svoju političku karijeru, prijeteći otcjepljenjem bosanskohercegovačkog entiteta RS, što je konstanta i cilj zacrtan u zvaničnim dokumentima entiteta i SNSD-a.