“Da bismo razumjeli djelovanje kadrova Trojke i njihovo konstantno ‘umanjivanje’ važnosti problema u međunarodnoj politici, moramo krenuti od ključne činjenice da su bošnjački diplomatski kapaciteti u sadašnjoj vlasti svjesno suženi i politički zarobljeni onog trenutka kada su pristali na suspenziju Ustava. Od tog trenutka vanjska politika Bosne i Hercegovine prestaje biti državna, a postaje potpuno projektna i projektna. stranački.”
Kazala je to potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA) Aida Obuća, osvrćući se na aktualnu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Umjesto institucija, dodaje Obuća, u fokus su pojedinci i kratkoročni politički interesi.
– Institucionalno međunarodno djelovanje tada je gotovo u cijelosti bilo kanalizirano kroz tadašnji ured USAID-a u BiH, dva međunarodna instituta i snažnu koordinaciju bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Utjecaj se više ne pokušava graditi preko institucija države Bosne i Hercegovine, već preko Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, čija se službena izvješća, analize i ocjene dobrim dijelom temelje na krugu ljudi bliskih čelnicima trojke. Ti isti krugovi određivali su tko putuje, tko govori, tko “predstavlja BiH”, a tko se sustavno isključuje – kaže Obuća.
Kako dalje ističe, najbolja potvrda za to dogodila se nakon političkog zaokreta u SAD-u 2023. i 2024. godine.
– Ljudi koji su nam godinama predstavljani i nametani kao “međunarodni stručnjaci” i “strateški mostovi” prema Washingtonu, preko noći su postali politički savjetnici u kabinetima Trojke, neki čak i u strukturama Predsjedništva pojedinih političkih opcija.
Takav model može donijeti kratkoročnu političku korist, u što smo se uvjerili kroz pokušaje obračuna sa SDA. Ali dugoročno se to pokazalo pogubnim za Bosnu i Hercegovinu – navodi Obuća i objašnjava:
– Država koja svoju vanjsku politiku veže uz jednu administraciju, jednog veleposlanika i jedan politički blok, ostaje potpuno izložena kada se globalne okolnosti promijene. Upravo to se dogodilo. Porazom politike Demokratske stranke u SAD-u, strateška uporišta Trojke srušila su se preko noći. Ostali su bez kanala, bez pravog utjecaja i bez ozbiljnih sugovornika. Danas vidimo rezultat: drugi sjede za stolom, a Bosna i Hercegovina se sve češće spominje bez njenih autentičnih predstavnika.
Zato je, ističe dalje Obuća, licemjerno međunarodne posjete Milorada Dodika svoditi na “turizam”.
– Isti ljudi koji to danas govore, godinama posjećuju iste destinacije s istih funkcija, na gotovo identičan način. Razlika je samo u posljedicama. A posljedice takvih posjeta već smo platili: 2019. godine formiranjem vlasti u Kantonu Sarajevo, 2023. godine suspenzijom Ustava, a danas s pravom strahujemo kakve će nove štete nanijeti nastavak istog političkog obrasca – kaže Obuća.
Jednako je opasno, dodaje potpredsjednik SDA, banalizirati takozvana presretanja u hodnicima.
– Ovakvi susreti nisu ni slučajni ni beznačajni. Da biste nekoga “presreli” morate imati pristup prostoru, politički status koji vam omogućuje prolazak osiguranja i kredibilitet koji će natjerati sugovornika da vas sluša. U konkretnom slučaju, riječ je o američkom ministru rata, jednoj od najviših pozicija u američkoj administraciji. Takvi kontakti često uključuju razmjenu pisanih materijala i „brifova“ koji oblikuju dugoročnu percepciju Bosne i Hercegovine. Primjerice, bavi se namjenskom industrijom, policijskim strukturama, pa čak i vjerskim zajednicama – kaže Obuća.
Ističe da u osjetljivoj geopolitičkoj klimi prema Bliskom istoku takvi narativi mogu imati ozbiljne posljedice.
Posebnu pozornost, dodaje Obuća, zahtijeva i susret s Karoline Leavitt.
– Ne govorimo o protokolarnoj osobi, već o jednom od najbližih suradnika Donalda Trumpa i jednoj od najutjecajnijih osoba unutar pokreta MAGA. Njezina profesionalna biografija, od Bijele kuće, preko bivše predsjednice Republikanske konvencije u Zastupničkom domu SAD-a Elise Stefanik, do donatorskog kruga MAGA Inc., govori o osobi duboko umreženoj u centrima moći. Takva osoba ima kapacitet da značajno utiče na percepciju Bosne i Hercegovine, u pozitivnom ili negativnom smislu – smatra potpredsjednik SDA.
U tom kontekstu, kako dalje navodi Obuća, dodatno zabrinjavaju javni istupi ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
– Njegov posljednji “Nurmagomedov intervju” razotkrio je temeljno nerazumijevanje suvremenih geopolitičkih procesa. U jednom od svojih medijskih istupa, najutjecajniju privatnu političku zakladu u SAD-u, Heritage Foundation, ministar je praktički sveo na marginalnu pojavu. Istodobno je progovorio o navodnim sastancima u Bijeloj kući s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, iako tu dužnost od 2025. godine obnaša državni tajnik Marco Rubio, s kojim spomenuti ministar nikada nije imao službeni susret.
Jedini “susret” tog tipa koji se eventualno dogodio bio je s članom kabineta jednog od članova Predsjedništva BiH, koji se na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji 2024. godine, na panelu “Quo Vadis Balkans”, predstavio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, iako BiH takvu poziciju institucionalno uopće nema – dodala je Obuća.
Rezultat svega toga, kako dalje navodi, bolan je i vidljiv danas.
– Na saslušanju Pododbora za Europu Komiteta za vanjske poslove Kongresa SAD-a, simbolično nazvanom “Varišta na Balkanu”, nije bilo institucionalnog predstavnika Bosne i Hercegovine. Pritom je BiH prozvana “propalom državom”. Slično se dogodilo i na konferenciji Atlantskog vijeća o europskoj i transatlantskoj perspektivi BiH. Bili smo subjekt, ali nismo bili sugovornik. Jer takvi se susreti ne fotografiraju – kaže Obuća.
Dodaje kako bi, “naravno, bilo licemjerno tvrditi da je riječ samo o trenutnom stanju”.
– Ovo što danas vidimo rezultat je dugotrajne sistemske dekapacitacije, lošeg strateškog planiranja i, nažalost, izražene sujete pojedinih aktera u međunarodnom prostoru. Godinama smo svjedoci prakse da se formalni i neformalni diplomatski predstavnici, savjetnici i “međunarodni stručnjaci” ne biraju na temelju profesionalnog integriteta ili dokazanih rezultata, već na temelju političke lojalnosti, osobnih veza i internih kalkulacija.
Tako dolazimo do apsurdnih situacija u kojima osobe ideološki ili interesno bliske stranim malignim akterima pokušavaju definirati geopolitičku orijentaciju Bosne i Hercegovine prema Zapadu – kaže Obuća.
Pritom se, dodaje, namjerno zanemaruje ozbiljno osposobljavanje diplomatsko-konzularne mreže.
– Posljedice takvog pristupa već smo vidjeli. Dodatni problem predstavlja i činjenica da pojedinci zaposleni u međunarodnim organizacijama ili veleposlanstvima, često domaći djelatnici, vlastite političke frustracije i osobnu sujetu pretvaraju u aktivne političke obračune. Pritom potpuno zanemaruju učinak takvog ponašanja na međunarodno pozicioniranje države.
Izjava o “zajedničkom nastupu” dolazi prekasno. Gubitkom infrastrukture USAID-a i odlaskom njihovih bliskih suradnika iz međunarodnih organizacija urušila se međunarodna mreža tih političkih opcija. Fotografije su ostale, nema rezultata. Isti oni koji danas pozivaju na ozbiljnost, jučer su konferencije u budvanskom hotelu Avala predstavljali kao velike pobjede, a simbolične gestove kao diplomatske trijumfe.
Upravo zbog toga takav poziv smatram duboko licemjernim. Jer ne mogu zaboraviti slavodobitne reakcije i komunikacijski muk koji je vladao dok je ime Fadila Novalića bilo na crnoj listi. Ne mogu zanemariti euforiju kada su te iste liste zaprijetile bosanskohercegovačkoj tvrtki koju ti isti akteri danas pokušavaju prodati.
Bosna i Hercegovina danas nije marginalizirana zato što ju je netko izbacio iz međunarodnih krugova. Marginalizirana je jer su ključni politički akteri državnu diplomaciju svjesno zamijenili političkom kalkulacijom.
Vrata međunarodnog odlučivanja nisu nam zalupili drugi, sami smo ih zatvorili – zaključila je AidA Obuća.