Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Europi s ocjenom 34 od mogućih 100, au svijetu se nalazi na 109. mjestu, dijeleći je s Alžirom, Nepalom i Indonezijom.
Neznatna promjena od jednog boda više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer je Bosna i Hercegovina i dalje na samom začelju Europe, gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja posljednjih godina bilježi značajan pad zbog posljedica korupcije na ljudske živote i gušenja građanskih sloboda.
Fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI-ja bio je na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer zemlje s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima praćenja rada vlasti učinkovitije su protiv korupcije.
U tom pogledu u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer se po stanju korupcije mjerenom CPI nalazimo između zemalja koje su ocijenjene kao propale demokracije i zemalja koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj kojima je u protekloj godini bila gušena sloboda govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka, priopćeno je iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.
Globalno izvješće objavljeno uz rezultate CPI-ja također se fokusiralo na transparentnost financiranja izborne kampanje, što je ključno za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu, važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da vlada potpuni mrak na ovim prostorima, gdje su stranke u posljednjim izvješćima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj vlada privid demokracije, vlast koja prolazi kroz krizu legitimiteta sve više pokušava kontrolirati izborni proces, što je dokazano i otkrićem masovnih izbornih prijevara.
U regionalnom izvješću Transparency Internationala navodi se da napredak BiH u borbi protiv korupcije koče neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja sudaca i da se učinkovito regulira neovisnost i odgovornost sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces donošenja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka pokušavaju zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.
Ovakvo pravosuđe u državi koja je pri samom začelju po stanju korupcije i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih zločina. U takvoj situaciji brojne korupcijske afere koje su obilježile proteklu godinu, poput afera Viadukt ili Pretis, nisu dobile pravosudni epilog.
Drugo kritično područje i dalje ostaje sprječavanje sukoba interesa javnih dužnosnika, gdje prema novom zakonu na državnoj razini nije izrečena nikakva sankcija, u Republici Srpskoj sukob interesa je praktički legaliziran proizvoljnim tumačenjima, a na razini Federacije BiH zakon se ne primjenjuje već 13 godina. Zato je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, inicirao donošenje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasovanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri koče ključne reforme, zbog čega je BiH već godinama na samom europskom dnu.
S ovom razinom korupcije, Bosna i Hercegovina ne može poduzeti nikakve korake prema europskim integracijama, a Vlada je obećala ispuniti većinu reformi potrebnih za suzbijanje korupcije s reformskom agendom. Ipak, i dalje vidimo očite opstrukcije reformskih procesa, posebice od strane ključnih aktera vlasti koji prolaze kroz krizu legitimiteta i pokušavaju zadržati poluge vlasti opirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.
Zato TI BiH apeluje na sve političke aktere, kao i EU i međunarodnu zajednicu, da podrže borbu protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati samo dalji koraci ka urušavanju institucija i gušenju ljudskih prava i građanskih sloboda, navode u najava.