Najveća kanadska zrakoplovna tvrtka priopćila je da obustavlja letove za Kubu zbog nestašice mlaznog goriva na otoku – potez koji dolazi usred, kako kaže, orkestriranog pritiska SAD-a na opskrbu naftom u zemlji, što je prisililo Havanu na provedbu racionalizacije u zdravstvu, prometu i obrazovanju. CNN.
Air Canada priopćila je da je u ponedjeljak obustavila redovite letove za Kubu, ali da će obavljati takozvane “trajektne letove” kako bi pokupili oko 3000 putnika koji se trenutno nalaze u toj zemlji i vratili ih kući. Neki drugi zračni prijevoznici poručili su da će nastaviti s letovima prema toj karipskoj zemlji, ali uz promjene u logistici.
– Za preostale letove Air Canada će ukrcati dodatne količine goriva i, ako bude potrebno, izvršiti tehnička slijetanja kako bi dopunili gorivo u povratku – rekli su iz kompanije koja u prosjeku ima 16 letova tjedno za Kubu.
Španjolski zračni prijevoznici Iberia i Air Europa rekli su da će nastaviti s letovima za otok, ali da će letovi iz Madrida za Havanu morati sletjeti u Dominikansku Republiku radi punjenja goriva. U međuvremenu, American Airlines, Delta Air Lines i Aeromexico rekli su CNN-u da će nastaviti s radom, a American je rekao da njihovi zrakoplovi mogu nositi dovoljno goriva za povratne letove.
Do ovog razvoja događaja dolazi dok SAD pokušava spriječiti dugogodišnjeg komunističkog rivala Havanu da prima isporuke nafte od regionalnih saveznika – potez koji je dodatno produbio dugotrajnu krizu goriva na karipskom otoku.
Kuba je u nedjelju upozorila zračne prijevoznike da avio gorivo neće biti dostupno od 10. veljače do 11. ožujka.
Prema kubanskom Nacionalnom institutu za statistiku i informacije, Kuba je ugostila više od 754 000 posjetitelja iz Kanade 2025. godine – više nego iz bilo koje druge zemlje. Te godine zemlju je posjetilo više od 110.000 turista iz SAD-a, više od 56.000 iz Meksika i 46.000 iz Španjolske.
Kuba racionalizira resurse
Udar na turistički sektor uslijedio je nakon najave Havane da će bolnice racionalizirati resurse i dati prioritet hitnim medicinskim slučajevima kao dio nacionalnih mjera štednje kao odgovor na energetsku krizu.
Prema ovim mjerama, boravak u bolnici i kirurški zahvati bit će ograničeni kad god je to moguće. Druge hitne mjere koje je vlada najavila uključuju skraćenje školskih sati, odgodu velikih sportskih i kulturnih događaja i smanjenje prijevoznih usluga.
Smanjene zalihe goriva dovele su i do čestih nestanaka struje i dugih redova na benzinskim postajama diljem zemlje.
Kubanski dužnosnici tvrde da su za energetsku krizu uvelike krive postojeće ekonomske sankcije SAD-a, dok kritičari ističu i nedovoljna državna ulaganja u infrastrukturu.
Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossío rekao je prošlog tjedna za CNN da je vlada spremna na “značajan” dijalog sa SAD-om kako bi se riješile razlike, ali nije spremna razgovarati o promjeni režima.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da Kuba može izbjeći potpunu obustavu isporuka ako postigne “dogovor” sa SAD-om, koji bi potencijalno uključivao povrat imovine oduzete kubanskim izbjeglicama nakon revolucije 1959. godine.
Kuba racionalizira resurse
– (Ove mjere imaju za cilj) značajno očuvanje ključnih usluga, reorganizaciju kapaciteta, koncentriranje resursa tamo gdje su najpotrebniji i osiguranje kontinuiteta usluga za stanovništvo – rekao je u ponedjeljak ministar zdravstva José Angel Portal Miranda.
Trump je također pozvao Meksiko da obustavi isporuke nafte Kubi, ali je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla da želi pronaći diplomatsko rješenje kako bi njezina zemlja mogla nastaviti slati naftu na otok bez suočavanja s američkim carinama.
– Ova sankcija nametnuta zemljama koje prodaju naftu Kubi je vrlo nepravedna, vrlo nepravedna. To nije u redu, jer sankcije koje pogađaju narod nisu u redu. Može se slagati ili ne slagati s režimom na Kubi, ali narod nikada ne smije biti pogođen – rekao je Sheinbaum.
Meksiko je tradicionalno drugi najveći opskrbljivač Havane naftom nakon Venezuele – no opskrba iz Caracasa već je prekinuta nakon uhićenja predsjednika Nicolása Madura od strane američkih specijalnih snaga, što meksički doprinos čini još važnijim.
Meksička vlada poslala je u nedjelju više od 800 tona humanitarne pomoći Kubi, a Sheinbaum je obećao da će se podrška nastaviti.
– Pomoći ćemo narodu Kube, kao što smo uvijek pomagali ljudima u nevolji – naglasila je.
Rusija, dugogodišnji saveznik Kube, objavila je u ponedjeljak da je situacija u toj zemlji “stvarno kritična”.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD za “gušenje” Kube. Rekao je da Moskva razmatra načine rješavanja problema ili barem pružanja pomoći.
– U intenzivnom smo kontaktu s našim kubanskim prijateljima diplomatskim i drugim kanalima – rekao je.