Povjerenstvo za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno je saslušalo rukovodstvo Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), barem oni koji su se odazvali.
Javnoj raspravi o radu i poslovanju ove institucije nisu bili nazočni direktor BHANSA-e Davorin Primorac i jedan od zamjenika Tomislav Marinković. Jučer su javili da ne mogu doći zbog bolesti. I prethodni put kada je javna rasprava trebala biti održana, kompletna uprava BHANSA-e bila je na bolovanju, pa je odgođena za danas.
Ročište je zakazano kako bi Povjerenstvo dobilo potrebne informacije o radu BHANSA-e, uključujući i razloge zbog kojih se, kako je navedeno, rukovodstvo Agencije nije ranije odazivalo na sjednice Povjerenstva te zašto, unatoč hitnosti, nisu dostavljeni traženi podaci o financijskom poslovanju i zaposlenicima.
Povjerenstvo je, između ostalog, željelo provjeriti da li BHANSA postupa u skladu sa Zakonom o BHANSA-i, kao i razmotriti rad Agencije u periodu od 1. siječnja 2024. do 26. studenog 2025. godine.
Ispred BHANSA-e saslušanju su prisustvovali zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić, šefica Kabineta direktorice Azra Mulać-Bulić i šefica Odjela za ljudske resurse Zorica Stanković. Ispred Povjerenstva prisustvovali su predsjedavajući Jasmin Imamović i članovi Šemsudin Mehmedović, Edin Ramić, Milan Dunović, Nenad Grković i Slavko Matić.
Kako je rečeno, Povjerenstvo je prethodno od Agencije zatražilo pregled svih zaposlenika, iznose plaća zaposlenika, preslike njihovih ugovora o radu, odluka o javnoj nabavi te izvješće o radu Agencije, koja ima 505 zaposlenih, za 2024. godinu.
Predsjedavajući Povjerenstva Jasmin Imamović kazao je da je Povjerenstvo u studenom prošle godine dobilo odgovor da se traženi podaci ne mogu dostaviti zbog, kako je navedeno, nepostojanja zakonske osnove i specifičnosti rada Agencije, kao i zbog zaštite osobnih podataka zaposlenika.
– Povjerenstvo je tražilo i preslike ugovora svih zaposlenika. Izvršena je kontrola BHANSA-e i utvrđeno je da nam je dostavljen samo skraćeni financijski izvještaj, ali ne i pojedinačne plaće – kazao je Imamović.
Član Povjerenstva Šemsudin Mehmedović kazao je da ne vidi razlog za stalno izbjegavanje ročišta. Istaknuo je i da se povjerenstvo ne može tretirati kao treća strana.
– Parlamentarna skupština BiH nadzire sve proračunske i izvanproračunske institucije BiH. Ukoliko se to ne učini, prema Kaznenom zakonu BiH, za pravne osobe predviđene su novčane kazne od 1.000 do 40.000 KM. Agencija grubo krši zakon jer nam nije dostavila traženu dokumentaciju – kazao je Mehmedović, ponovivši da su traženi podaci o mjesečnim izdvajanjima za plaće, kopije ugovora o radu, odluke o javnoj nabavi i izvještaj o radu za 2024. godinu.
Pokrenuo je i pitanje zadržavanja kontrolora zračnog prometa u radnom odnosu, navodeći da je za njihovu obuku i licenciranje izdvojeno oko 250 tisuća dolara po kontroloru.
– Na temelju čega vaše plaće mogu biti tajne? PSBiH je osnivač i ima pravo parlamentarnog nadzora. Pitamo i koja je nacionalna zastupljenost uposlenika – kazao je Mehmedović.
Član Povjerenstva Edin Ramić postavio je pitanje vezano za način provođenja kadrovske politike i zapošljavanja.
– Činjenica je da se, primjerice, prilikom posjete predsjednika HDZ-a Tuzlanskom kantonu tvrdilo da nema dovoljno Hrvata u BHANSA-i, a onda je u kratkom razdoblju popunjen značajan broj zaposlenih iz reda hrvatskog naroda. Nije se vidjelo na koji način je taj utjecaj ostvaren, je li se radilo o javnom natječaju i utvrđivalo se da nedostaje određenog broja hrvatskog naroda ili se to radilo na papiru.
Tu je i pitanje sukoba interesa pri zapošljavanju u Agenciji. Malo mi se čini nelogičnim da je jedan brat direktor, a drugi da vodi financije u tako važnoj agenciji – kazao je Ramić, koji je postavio pitanja i vezana uz sigurnost zračnog prostora, kontrolore letenja, modernizaciju.
Zamjenik direktora BHANSA-e Sanjin Hadžiomerović izjavio je da je Agencija spremna na suradnju s Parlamentarnom skupštinom BiH te da se već treći put odaziva na raspravu.
– U srpnju prošle godine Povjerenstvu za promet i komunikacije dostavili smo odgovore na pitanja i podatke o aktivnostima koje provodimo. U studenom iste godine dostavili smo sažetak godišnjeg izvješća s mišljenjem neovisnog revizora, kao i podatke o svim javnim nabavama. Vijeće Agencije je putem Ministarstva komunikacija i prometa dostavilo godišnje izvješće za 2024. godinu Vijeću ministara BiH, a Vijeće ministara ga je usvojilo – kazao je Hadžiomerović.
Govoreći o financijskom okviru, naveo je da su ukupni troškovi rada Agencije u 2024. godini iznosili 79,2 milijuna KM, od čega je na plaće utrošeno 52,6 milijuna KM.
Najviše pozornosti izazvala je rasprava člana Povjerenstva Jasmina Emrića i zamjenika ravnatelja Hadžiomerovića, posebno u vezi s tvrdnjom da se tražena izvješća nalaze na web stranici Agencije, javlja N1.
Hadžiomerović je kazao da se godišnji izvještaji javno objavljuju, te da BHANSA u europskim okvirima podnosi i “Godišnji izvještaj”.
Međutim, Emrić je otvorio web stranicu i rekao da ne može pronaći traženi godišnji izvještaj.
Hadžiomerović je potom pojasnio razliku između izvješća koje je usvojilo Vijeće ministara i onoga što je objavila BHANSA, navodeći da je godišnje izvješće za 2024. usvojeno i objavljeno u skraćenom obliku u Narodnim novinama.
Tijekom rasprave nekoliko članova Povjerenstva inzistiralo je da ravnatelj Primorac osobno odgovori na pitanja vezana uz tražene dokumente, statute, strategiju i nadležnosti.
Predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić, koja je šefica kabineta ministrice komunikacija i prometa BiH Edine Forte, osvrnula se na problem odlaska kontrolora leta, ističući da Agencija nije konkurentna zemljama Bliskog istoka ili dijelu regije.
– Kontrolori leta u BHANSA-i imaju najniže plaće u regiji i Europskoj uniji. Agenciju je nedavno napustilo osam kontrolora koji su otišli raditi u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Plaće su porasle 25 posto, ali još uvijek nismo konkurentni. Trenutno je zaposleno 147 kontrolora letenja. Također, povećan je cenzus obveznog rada nakon zasnivanja radnog odnosa sa šest na deset godina – rekla je Škuletić-Malagić.
Odgovarajući na pitanje o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenika, Hadžiomerović je rekao da u ovom trenutku ne može iznositi te podatke jer se zaposlenici ne žele izjašnjavati po toj osnovi, dodavši da će u narednom periodu pokušati prikupiti podatke i dostaviti ih nadležnom povjerenstvu.