Ovih dana stanovnici sarajevskog naselja Aneks strahuju od vrana. Kako kaže čitatelj koji nam se javio, uznemireni su, po cijele dane grakeću, lete, pa čak i napadaju prolaznike.
Kaže da se nakon posla ne mogu odmoriti ni naspavati, bude ih vrane.
Nepodnošljivi su.
Osim što im smeta, “ide im na živce”, stanari se boje da to nije loš znak.
Nermina Sarajlić
FOTO: Privatna arhiva
Iako je karakteristično da vrane napadaju u razdoblju svibnja i lipnja, kada čuvaju jaja i mlade, pa se dogodi da napadnu nekog od prolaznika, ako je primjerice mladunče ispalo iz gnijezda, zanimalo nas je zašto se to događa u veljači.
– Tu (u aneksu) je sada njihovo stanište, odnosno prenoćište. Prije je bilo na stablima jabuka između kumrovečkog Doma zdravlja i garaže, no kako tih stabala sada više nema, moraju pronaći novo stanište i nova mjesta za noćenje. Kada imate mnogo ptica na jednom mjestu na malom prostoru, stvara se međusobna konkurencija – kaže ornitologinja Nermina Sarajlić iz ornitološkog društva Naše ptice.
S druge strane, dodaje, problem je što sada imamo i galebove, koji su se pojavili u Sarajevu, a dosta su krupni, pa su vranama preuzeli dio teritorija.
– Pa pokušavaju nekako pronaći mjesta za noćenje, a danju za hranjenje. Problem s hranom je što ljudi bacaju smeće na otvorene površine i onda pokušavaju skupiti hranu, ali ako ima hrane za deset, a ima 150 vrana, onda će se malo uzrujati – objašnjava stručnjak.
Sezona parenja još nije počela, no s obzirom da je naglo zatoplilo, možda je i to razlog ovakvog ponašanja. Prije nekoliko godina provedeno je istraživanje koje je pokazalo da se zbog klimatskih promjena ptice sele prema sjeveru za jedan kilometar godišnje. Dakle, do nas su došle neke vrste koje su bile vezane uz Mediteran.
Prema riječima Sarajlića, moguće je da zbog temperature od 12-13 stupnjeva vrane pomisle da je već proljeće i već polako postaju lokalno teritorijalne i grade gnijezda, a onda osjete da nešto nije kako treba. Ne mogu se snaći. To ih je malo uznemirilo.
Zašto vrane napadaju ako nije sezona parenja
Opet se radi o hrani. Ako prođete pokraj kontejnera ili ako nešto jedu, misle da ćete im ukrasti hranu.
– S druge strane, vrane su vrlo inteligentne životinje, jako dobro pamte, pa ako ih netko jednom napadne ili potjera, one to zapamte i sve se udruže protiv njega. Također, ako je netko loša osoba, oni to osjećaju. Tijekom sezone razmnožavanja obično kažemo ljudima da se klone nekih parkova, gdje ima grmlja i ptica. Ako vidite da vrane nekome smetaju, idite drugim putem. Izbjegavajte mjesta gdje se okupljaju. Osim toga, ako imate kišobran, šešir, knjigu, zaštitite glavu, jer vrane ciljaju na vašu glavu – kaže Sarajlić.
Je li to loš znak
Vrane su se uvijek smatrale lošim znakom, da će se nešto loše dogoditi ili da će netko umrijeti.
– Ne, nikako, ni slučajno. Kod nas i općenito u svijetu vrana je nepravedno optužena. Kao loš znak, preteča smrti i osobno. Sova proizvodi sličan zvuk. Kod nas se kaže “Evo, čuje se sova na kuću, u toj će kući netko umrijeti”. Nije to loš znak – kaže Sarajlić.
Dodaje da su vrane u gradovima preuzele ulogu čistača, jer supova više nemamo.
– I sad ako netko pregazi mačku, goluba… doći će vrana da ga pokupi i pojede. To će smanjiti razvoj infekcije. Vrane nisu ljepotice, nije ih lijepo vidjeti, ali imaju svoju ulogu u gradovima – zaključuje za Faktor orintologinja Sarajlić.
Zanimljive činjenice o vranama
Ako ste ikada hranili vranu ili to činili redovito, one vam to nikada neće zaboraviti.
Čovjeku na čijoj su kući vrane svile gnijezdo donosile su darove u znak zahvalnosti. Tako je vrana jednom u kljunu donijela nečiju ogrlicu, narukvicu, sat.
Mačka koja je jednom napala vranu više nikada nije smjela izaći iz kuće, jer čim bi izašla van, na nju bi nasrnulo jato vrana.
Čovjek koji je redovito hranio vrane bio je žrtva lopova koji su ga napali i htjeli ga opljačkati. Međutim, iznenada se pojavilo jato vrana koje su mu počele kljucati glavu.
Lopov je jedva izvukao živu glavu.