Upitno je kako tramvaj, koji je po ocjeni vještaka bio u tehnički ispravnom stanju, bez valjanog i razumnog objašnjenja, nakon što se zaustavio na semaforu i smanjeno zabrinuto krenuo, naglo i neočekivano dobije značajno ubrzanje, a da se ne može zaustaviti.
Ovo je samo jedan od navoda iz rješenja suca Srđana Skoke, kojim se dovodi u pitanje nalaz vještaka koje je Tužiteljstvo KS-a angažiralo u okviru istrage tramvajske nesreće u Sarajevu.
Sudija za prethodni postupak Srđan Skoko, podsjetimo, odbio je prijedlog Tužilaštva KS da se vozaču tramvaja Adnanu Kasapoviću odredi jednomjesečni pritvor. Sudac Skoko u svom rješenju navodi kako su nalazi vještaka u suprotnosti s iskazima drugih svjedoka, ali i njihovim vlastitim mišljenjem. Ali krenimo redom, stoji Istraga.
Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je pravnu kvalifikaciju Tužiteljstva KS u slučaju teške tramvajske nesreće u kojoj je sudjelovao vozač Adnan Kasapović, zaključivši da u ovoj fazi istrage nema osnova za tvrdnju Tužiteljstva da je osumnjičeni postupao s umišljajem, već da postoji samo osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela iz nehaja.
Tužiteljstvo je Kasapovića teretilo da je postupala s mogućim umišljajem, odnosno da je bila svjesna da neprilagođenom brzinom može ugroziti javni promet i živote ljudi. Kako se navodi u rješenju Kantonalnog suda, u koje je istraga imala uvid, Tužiteljstvo je tvrdilo da je Kasapović “bio svjestan da će svojim propuštanjem kao sudionika u prometu dovesti u opasnost javni promet, dovodeći u opasnost živote ljudi ili imovinu velikih razmjera, pristajući na to ugrožavanje kao posljedicu”.
No, nakon detaljne analize dokaza, sud je utvrdio da takva pravna kvalifikacija nije održiva i da za nju nema temelja.
Sutkinja za prethodni postupak smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o navedenoj pravnoj kvalifikaciji, te sud smatra da osumnjičenik nije postupao s eventualnom namjerom, već da se radi o nehajnom djelu, na razini osnovane sumnje.
Navedeni zaključak potvrđuje i činjenica da se osumnjičeniku stavlja na teret jedna kazneno-pravna radnja, neprilagođena brzina, odnosno postupanje suprotno odredbama članka 43. stavka 1. ZOOBS-a, dakle, da osumnjičenik nije poduzeo drugu radnju osim navedene, ne radi se o većem broju povreda prometnih propisa, čije bi postojanje upućivalo na namjerno ponašanje (npr. svjesno i namjerno izazivanje prekomjerne brzine, vožnja pod utjecajem alkohola ili opijata, obijesna i bahata vožnja u prometu, kršenje većeg broja prometnih propisa, ne radi se o osobi koja je ranije osuđivana, odnosno prekršajno kažnjavana iz oblasti prometa, da bi se moglo zaključiti da se radi o osobi koja je sklona ovoj vrsti vožnje).
Sud napominje da je u činjeničnom opisu naloga za provođenje istrage korištena formulacija “nije prilagodio brzinu tramvaja”, s obzirom na karakteristike tramvajskog kolosijeka s ugrađenim skretnicama, odnosno nije smanjio brzinu na kritičnom mjestu, ali se ne može utvrditi kolika je to bila brzina, što je svakako vrlo značajno s aspekta utvrđivanja umišljajnog oblika kaznenog djela kao psihičkog odnosa osumnjičenika prema kaznenom djelu – navodi se u sudsku odluku.
Prema svjedočenju osumnjičenog vozača Kasapovića, tramvaj se prije nesreće kretao “jako sporo”, a potom je došlo do “ekstremnog ubrzanja”, iako je njegova noga već bila s papučice gasa.
– Kočnica nije imala efekta… Imao sam osjećaj da je tramvaj utrostručio snagu – rekao je Kasapović.
Opisao je da se tramvaj nekontrolirano nastavio kretati, nakon čega je on ispao iz sjedala i čuo udarce i struganje, sve dok se vozilo nije zaustavilo na stajalištu Tehničke škole. Tada je, kako je rekao, vidio nekoliko ozlijeđenih oko tramvaja.
U svom svjedočenju Kasapović je dodao da su vozači starijih tramvaja marke ČKD K2 svjesni pojave tzv. Naveo je ranije slično iskustvo gdje je zbog naglog ubrzanja udario u drugi tramvaj. Na kraju svjedočenja kazao je kako je “potpuno shrvan bolom” tragične nesreće.
Odlučujući o zahtjevu Tužilaštva za određivanje jednomjesečnog pritvora Kasapoviću, Sud je poseban značaj dao iskazima svjedoka, među kojima je i putnik iz tramvaja. Svjedokinja SA, koja se tog dana vozila tramvajem, potvrdila je da je tramvaj prethodno stao na semaforu, a zatim se kretao normalnom brzinom, prije nego što je naglo ubrzao.
Također, nekoliko policajaca koji su svjedočili događaju opisalo je “naglo i nekontrolirano kretanje” tramvaja prilikom ulaska u zavoj. Svjedok Mirnes Katović, također vozač tramvaja, rekao je da su stariji tramvaji “nepredvidivi” i da mogu “zalijepiti na struju od 600 volti”, što dovodi do eksplozivnih ubrzanja koja se ne mogu zaustaviti kočnicama, već samo fizičkim isključivanjem struje.
Sud je posebno ukazao na kontradiktornosti preliminarnog nalaza vještaka elektroenergetske struke Mustafe Gagule. Vještak je u svom nalazu naveo kako postoji vjerojatnost pojave koja se u stručnoj terminologiji naziva “istrčavanje motora”, ali je istovremeno iznio stav da u konkretnom slučaju “ne može prihvatiti tezu da može doći do nekakvog naglog ubrzanja tramvaja”. Dodaje i kako je vozač, “u najgorem slučaju, čak i kad je osjetio da motor bježi, ako ga je uopće i bilo, mogao isključiti struju”.
Prema ocjeni suda, takvo vještačenje je kontradiktorno samo sebi, ali iu koliziji s izjavama neposrednih očevidaca nesreće, a vještak “iznosi oprečna stajališta, pri čemu se različito izjašnjava o istom pitanju”.
I vještak Gagula je ustvrdio da se u praksi rijetko dešava “bijeg motora”, iako je nekoliko iskusnih GRAS-ovaca posvjedočilo da su im se ovakve situacije događale mnogo puta u vožnji.
Prema izvješću, drugi vještak strojarske struke Miroslav Milutinović je nakon vještačenja utvrdio da kočnice nisu bile aktivirane, što, prema zaključku Suda, “potvrđuje tezu da je osumnjičeni pokušao kočiti, ali da kočnice uopće nisu reagirale”.
Sve naprijed obrazložene okolnosti upućuju na zaključak da je tužiteljska pravna kvalifikacija umišljajnog ponašanja osumnjičenika pravno neodrživa i pogrešna, te se u ovom početnom stadiju istrage može govoriti samo o postojanju osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz članka 336. stavak 4. u vezi s člankom 332. stavak 3. KZ FBiH, za koje je zakonodavac. predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, jer tužitelj na razini osnovane sumnje nije uspio dokazati postojanje mogućeg umišljaja, niti je uspio obrazložiti i dokazati koje radnje i radnje osumnjičenika imaju obilježje predumišljaja, posebno imajući u vidu da prethodno protumačeni iskazi svjedoka potvrđuju normalno-uobičajeno kretanje tramvaja, zaustavljanje na semaforu, zatim ponovno mirno kretanje, nakon čega slijedi iznenadnog, neočekivanog i nekontroliranog kretanja – stoji u odluci Kantonalnog suda.
U rješenju kojim je odbijen prijedlog Tužiteljstva za određivanje pritvora, Sud je istakao da je osumnjičeni Adnan Kasapović ranije neosuđivan, da je obiteljski čovjek i dugogodišnji profesionalni vozač bez ikakvih nezgoda, što je dodatno uzeto u obzir prilikom ocjene njegovog psihičkog stanja.
Podsjetimo, Tužilaštvo KS zatražilo je jednomjesečni pritvor za Kasapovića, uz obrazloženje da bi puštanje na slobodu moglo izazvati “uznemirenje javnosti”.
Veliki broj građana i Kasapovićevih kolega danas je ispred Kantonalnog suda podržao vozača tramvaja, smatrajući da je nepravedno pritvoren i da nije kriv za tragičnu nesreću u kojoj je poginuo mladić Erdoan Morankić, a teško povrijeđena 17-godišnja Ella Jovanović. Istraga.ba.