Prvi zarobljen BiH. državljanin Ukrajine za Detektor opisuje kako je iz Njemačke otišao u Moskvu i postao plaćenik u ruskoj vojsci bez odgovarajuće obuke. Razgovor sa Selverom Hrustićem otkriva načine regrutiranja stranih boraca, uvjete na frontu i pravne posljedice za državljane BiH koji se bore u stranim vojskama.
– Prišla je žena, ona je kapetanica, psihologinja i mirno nam je rekla: “Vi ste ljudi koji su došli ubijati druge ljude za novac”. Jer mi smo plaćene ubojice – počinje svoju ispovijest u ukrajinskom zatvoru Selver Hrustić, Zeničanin koji se u rujnu 2025. pridružio ruskoj vojsci kao plaćenik.
Za Detektor objašnjava i prepričava svoju životnu priču te kako je iz Njemačke otišao u Rusiju, a zatim na ratište.
– U Moskvu sam se preselio 4. rujna, u Šeremetovo sam ušao noću – sat-dva… Tu sam rekao policiji, već sam znao kako ide proces, tu policiji na aerodromu kažeš da želiš u vojsku – objašnjava Hrustić iz ćelije ukrajinskog zatvora.
Kaže da nije prošao odgovarajuću vojnu obuku i da je poligon bio izvan Moskve u dječjoj vojnoj školi.
– Tu odsjedamo, FSB provjerava dokumente. Možeš malo trenirati ako hoćeš, pa na kraju opet u Jabličku. Otišao sam tamo 19. rujna, gdje potpisujete službeni ugovor. I od tada si vojnik – prepričava Hrustić.
Početkom ruske invazije na internetu je pronašao promotivni video “Kosovskog fronta”, organizacije za “podršku Kosovu i Metohiji”, koju je organizirao Aleksandar Kravčenko, dragovoljac vojske Republike Srbije i ruske vojske.
Detektor je ranije otkrio kako su volonteri kontaktirali Kravčenka za pomoć pri pridruživanju ruskim dobrovoljcima. Hrustić kaže da tada nisu bili zainteresirani za njega jer je bio “Bosanac i Musliman”, ali da je ubrzo nakon toga stupio u kontakt s Dejanom Berićem. Jedan je od najpoznatijih i najaktivnijih volontera o kojima je Detektor ranije pisao.
– Dejan Berić je konkretan, rekao je “sve ide po zakonu, kako je odredio MORH”, on tu ne može ništa, može pomoći koliko može i to je to. Nije ništa posebno obećao. Dejan Berić je upozoravao da rat nije igra, a posljednjih nekoliko mjeseci posebno je upozoravao da je rat izuzetno opasan – prisjeća se Hrustić.
Detektor je razgovarao s Tamarom Kuruškinom iz Odjela za postupanje sa zarobljenicima u ukrajinskoj vladi, koja je izjavila da su strani državljani zarobljeni češće od Rusa, te da neki od njih nisu ni znali da dolaze u rat jer su potpisivali ugovore za druge poslove koji su bili na ruskom jeziku, koji oni nisu znali.
– A oni strani državljani koji su potpisali ugovor sklopljen pod prisilom ili prijevarom uglavnom se žele vratiti u svoju zemlju – objašnjava Kurushkina.
Tamara Kurushkina
FOTO: Detektor
Senad Bilić, odvjetnik iz Sarajeva koji je ranije zastupao povratnike sa stranih ratišta, rekao je da je Hrustić počinio kazneno djelo pristupanjem ruskoj vojsci za koje je predviđena minimalna zatvorska kazna od tri godine.
– To je suprotno Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH. Bilo da je riječ o ruskoj vojsci, ukrajinskoj vojsci, turskoj, hrvatskoj, slovenačkoj, bilo kojoj, to znači da građani BiH ne smiju služiti u stranim oružanim snagama – kaže Bilić.
Prije dvije godine pisali smo o Dariju Ristiću koji je teško ranjen boreći se u ruskoj vojsci. Prošle godine odlučio se predati BiH. nadležnim tijelima, gdje ga je optužilo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.
Ne zna se točno koliko je dragovoljaca iz BiH u ruskoj vojsci. U nekoliko studija Detektor razotkrio je putem Telegram kanala infiltriranih novinara pojedince koji su radili na regrutaciji boraca u rusku vojsku u Ukrajini. Također smo otkrili da je jedan od bivših pripadnika Armije BiH poginuo kao pripadnik ruskih vojnih snaga na ratištu u Ukrajini i uspio se fiktivno regrutirati u vojsku.
Veleposlanstvo Ukrajine u BiH priopćilo je da pridruživanje ruskoj vojsci za njih predstavlja suučesništvo u agresiji, a veleposlanik Volodymyr Bachinski dodao je kako ne pravi razliku između dragovoljaca i vojnika po ugovoru.
Hrustić za Detektor kaže da njegova očekivanja od ruske vojske nisu u potpunosti ispunjena te da je ruska vojska vrlo loše organizirana. Kaže da ugovorne vojnike ne smatraju svojima, da na fronti nisu dobivali dovoljno vode, ni pitke ni industrijske za pranje.
– Ukrajinska vojska mi je rekla da su, na primjer, u mjestu Žepa pomogli našim ljudima koji su bili priklješteni i da će im se dogoditi ista situacija kao u Srebrenici. I tako on kaže zašto ste prišli ruskoj strani, objasnio sam im na kraju i shvatili su. Mislim da bi to bilo iskupljenje i da je realnije boriti se sada za ukrajinsku stranu – objašnjava Hrustić i dodaje da ga je ukrajinska vojska već kontaktirala oko mogućeg vojnog angažmana.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na zahtjev za razgovor s ministricom Elmedinom Konaković, a ni on nije odgovarao na pozive i poruke. Ministar je nedavno na konferenciji za novinare rekao da u ovom trenutku nemaju pristup Hrustiću te da su s njim u kabinetu otac i brat.
– Kao što možete zamisliti, situacija je vrlo složena (…) i još joj nemamo pristup. Što je dobro, živ je, zdrav je – rekao je na pitanje novinara Detektora.
Mirza Buljubašić, docent na Fakultetu kriminalistike, ovaj slučaj usporedio je sa slučajem Gavrila Stevića, koji je pred Sudom BiH oslobođen optužbi za ratne zločine, ističući da je Hrustić prvi zatvorenik iz BiH koji se nalazi u ukrajinskom zatvoru.
– Imamo veliki problem s dokazivanjem u tim predmetima. Ako ga ukrajinske službe ne žele izručiti i žele ga procesuirati – dobro, ako ga žele izručiti i imaju dokaze da ga mogu procesuirati, ali ga ne žele procesuirati, nego ga žele izručiti nama i žele nam te dokaze dostaviti kroz međunarodnu pravnu pomoć, onda imamo neke konkretne dokaze u tom slučaju – rekao je Buljubašić.
Tužiteljstvo BiH zatražilo je podatke o Hrustiću od SIPA-e, a novinar je razgovarao s njegovim ocem koji je rekao da ne odobrava njegov odlazak, ali da je ponosan na sina.
– Nisam ni za kakav rat niti za bilo kakvu vojsku, ne odobravam to – kazao je ranije telefonom Fahrudin Hrustić, te odbio daljnji razgovor s novinarima.
Amira Barkush i Yevheniia Melnyk ukrajinske su novinarke United24 medija koje su otkrile priču o Hrustiću.
– Iskreno, nisam u njemu vidio moralnu dimenziju. Nekako sam se trudio, mislio sam da svaki čovjek ima neku moralnu, jaku stranu. Nisam to baš osjećala prema njemu. Pitao sam ga kako to objašnjava jer je musliman. Pitao sam ga o vjeri, vjeruje li u Boga? I rekao je da. Rekao sam kako ste otišli da se borite na strani agresora? Rekao je da je za njega ovaj rat jako daleko – prepričava Amira za Detektor.
Amira Barkuš
FOTO: Detektor
Prema riječima ovih novinara, većina njih ne govori istinu o razlozima odlaska u vojsku iz dosadašnjih razgovora sa zatvorenicima.
– Bilo je i podataka da je tijekom cijelog rata zarobljeno 10 tisuća ruskih vojnika. Sedam posto njih su strani borci. Koliko sada znam, u ukrajinskom zarobljeništvu su ljudi iz čak 40 različitih zemalja. Dakle, prije svega su to postsovjetske zemlje: najveći broj iz Tadžikistana, Uzbekistana, Kazahstana, Bjelorusije, kao i Afrike i Bliskog istoka – kaže Yevheniia.
Tamara Kurushkina navodi da se, prema podacima njezine organizacije, trenutno u ukrajinskim zatvorima nalaze dobrovoljci iz više od 42 zemlje koji su se borili u ruskoj vojsci. Najviše ih dolazi iz Nepala, bivših sovjetskih država te nešto iz Afrike i latinskih zemalja poput Brazila, prema prognozi preko 21 tisuću, iako je taj broj sigurno puno veći.
– Što se tiče osoba iz zemalja Balkanskog poluotoka 2024. godine i zarobljenih osoba iz Grčke, također su nam poznati osobni podaci najmanje 200 osoba iz balkanskih zemalja koje su se borile ili se bore u oružanim snagama Ruske Federacije – rekla je Kuruškina.