Istraživači s Tehničkog sveučilišta (TU Wien) u Beču razvili su s tehnološkom tvrtkom Cerabyte najmanji QR kod ikad proizveden, koji je uspješno očitan i službeno upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.
Novi rekorder ima površinu od samo 1,98 četvornih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija, a zanimljivo je da je čak 37 posto manji od dosadašnjeg svjetskog rekordera. Zapisnik je potvrđen u nazočnosti svjedoka, a neovisnu provjeru provelo je Sveučilište u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju na TU Wien, gdje je šifra očitana.
Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za znanost i tehnologiju materijala na TU Wien objasnio je da strukture veličine mikrometara danas nisu neuobičajene, te je čak moguće manipulirati pojedinačnim atomima.
Kaže da problem nastaje kada konstrukcije treba učiniti stabilnima i dugoročno čitljivima. Atomi se s vremenom pomiču, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju, pa je “austrijski tim razvio iznimno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod”.
Ključ uspjeha leži u materijalu. Znanstvenici su koristili tanke keramičke filmove, koji se inače koriste u zaštitnim premazima za alate visokih performansi i koji podnose ekstremne uvjete.
FOTO: TU Wien
QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, a svaka “točka” koda je samo 49 nanometara, deset puta manje od valne duljine vidljive svjetlosti. Šifra je nevidljiva golim okom, ali se može točno očitati elektronskim mikroskopom.
U vrijeme kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisije CO₂, ova tehnologija otvara vrata budućnosti digitalne pohrane koja je prihvatljivija za klimu.
Potencijal je impresivan: više od 2 terabajta podataka može se pohraniti na površinu A4 stranice. Za razliku od tradicionalnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati stoljećima ili čak tisućljećima.
Istraživači planiraju testirati nove materijale, povećati brzinu pisanja i omogućiti industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sustava, čime bi dugoročna pohrana podataka bila praktična i ekološki prihvatljiva, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.