U intervjuu za Radio-televiziju Tuzlanskog kantona muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović je govorio o mubarek mjesecu ramazanu, odgovornosti prema vremenu, značaju zajedništva, brizi za povratnike, odnosu prema domovini, te velikom jubileju Behram-begove medrese.
Njegove su poruke duboko ukorijenjene u vjeri i snažno usmjerene na stvarnost u kojoj živimo.
Ramazan kao velika prilika
Govoreći o nastupu ramazanskog šerifa, muftija Fazlović je podsjetio da su muslimani na samoj kapiji najodabranijeg mjeseca.
– Zaista ovih dana osjećamo među ljudima, u našim džematima i obiteljima, ono što je najvažnije, u svojim srcima i dušama prepoznajemo da je velika prilika koja dolazi s mubarek ramazanskim vremenom opet vrlo blizu – rekao je muftija Fazlović.
Prema njegovim riječima, ramazan nije samo vremenski okvir od 29 ili 30 dana, već posebna dionica na životnom putu vjernika. Vrijeme je to duhovnog uzdizanja, preispitivanja i obnove odnosa – prema Bogu, prema sebi i prema drugima. Pripreme koje počinju u mjesecima redžebu i šabanu imaju za cilj da ljudi dočekaju ramazan svjesni njegovih blagodati.
– Ako smo se dobro pripremili, zadobićemo više ramazanskih blagodati, prije svega Božijih, a onda i novih osobina koje možemo postići u mubarek vremenu, u vremenu koje nam je darovano od Božije milosti – istakao je muftija Fazlović.
Posebno je istaknuo radost svih generacija, od djece do starijih, koji s posebnom pažnjom dočekuju ramazan. Ovaj zajednički osjećaj iščekivanja svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti ovog mjeseca u identitet muslimana u ovom dijelu Evrope.
Vrijeme kao povjerenje
Muftija Fazlović je podsjetio da se Uzvišeni Allah kune vremenom, noću, danom, zorom u Časnom Kur’anu, naglašavajući time važnost vremena. Posebno je istakao suru El-Asr.
– Posljednja Allahova zakletva u Kur’an-kerimu je zakletva vremenom. Ovim nas Svevišnji uči što nam vrijeme treba značiti, da neprestano gradimo svijest o njegovom neprolaznom tijeku, o važnosti svakog njegovog trenutka – naglasio je.
Vrijeme je, kako je objasnio, mjerljivo i djeljivo, ali se svaka njegova čestica može ispuniti dobrim. Ramazan tu svijest dodatno izoštrava. U njoj su dani i noći vrjedniji, a noć Lejletul-kadr otvara vidike koji nadilaze ovozemaljski život.
– Ako u njemu započnemo najtemeljitije procese razumijevanja vlastitog bitka, on može biti vrijedan koliko i cijeli naš život, a još više, jer naš život nije samo ovodunjaluk, nego i cijeli Ahiret u koji vjerujemo – istakao je muftija Fazlović.
Ova perspektiva ramazanu daje dubinu koja nadilazi svakodnevicu. Postaje prostor u kojem se gradi odnos s vječnošću.
Ramazanska škola duhovnosti
Prema riječima muftije Fazlovića, ramazan je škola, pa i neka vrsta sveučilišta duhovne obnove. Čovjekova je nutrina složena, a duhovna snaga zahtijeva neprestano njegovanje.
Farzovi islama – namaz, post, zekat i hadž – temelj su tog puta, ali ramazan otvara prostor i za mnoga druga dobra djela: učenje Kur’ana, održavanje rodbinskih veza, brigu o roditeljima, sticanje znanja. Sve su to, kako je istakao muftija, ogranci ibadeta.
Bogobojaznost je krajnji cilj posta. U tom smislu, ramazan zahtijeva disciplinu, ali u isto vrijeme pokazuje razumijevanje za ljudske slabosti, pružajući olakšanje bolesnima i nemoćnima. Ova ravnoteža između zahtjeva i milosti odražava dubinu islamskog učenja.
– Uz ramazan se može graditi jače, sve to zaokružiti. Od odnosa prema sebi i obitelji do odnosa prema ljudima u našem džematu, do odnosa prema domovini, prema institucijama u našoj domovini, prema svačijim pravima. Svemu tome, naša duhovnost, vjera, naša svijest, naši vrijednosni stavovi zalog su da to bude naš pristup, naš put. Uz ramazan je zaista moguće uzdići se visoko u našoj duhovnosti, u našoj vjeri – naglasio je muftija Fazlović.
Zajedništvo kao obveza
Muftija Fazlović je govorio o slabostima u međusobnim odnosima među ljudima. Ramazan je prilika da se ti odnosi poprave.
– Bilo bi dobro da se ramazanom podsjetimo, da popravimo međusobne odnose, da se više posvetimo jedni drugima. Imamo zajedničku odgovornost, dijelimo je sa susjedima, s drugim narodima u našoj zemlji, sa svim ljudima koji ovdje žive, ali mi smo najodgovorniji za sve ono što je naša riječ i naše djelo. Trebali bismo biti mnogo oprezniji sa svakom izgovorenom riječi. Naše riječi moraju biti istinite i iskrene. To ne znači da nećemo kritizirati, da nećemo ukazivati na ono što je loše ponašanje – rekao je.
Termin džemat nas podsjeća da nijedna generacija muslimana nije izuzeta od odgovornosti izgradnje zajednice. Zajedništvo nije apstraktna ideja, već svakodnevna praksa očuvanja časti, prava i dostojanstva drugog čovjeka.
Dosljedna borba za istinu majki Srebrenice
Poseban dio razgovora bio je posvećen Bošnjacima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, posebno u Podrinje.
Muftija je naglasio da je povratak ispunjenje dijela pravde, ali da bol i izazovi ostaju.
Podsjetio je da je u Podrinju počinjen genocid nad Bošnjacima, što je presuđeno pred međunarodnim sudovima. Međutim, prava pravda nikada ne može u potpunosti nadomjestiti izgubljene živote.
– Neke su majke ostale bez tri, četiri, pet, šest sinova – to svi znamo. Ohrabruje nas njihova snaga da izdržimo bol, da se borimo za istinu i pravdu. Pokazali su svoje dostojanstvo pred cijelim svijetom – rekao je muftija Fazlović.
Istaknuo je kako majke nikada nisu pozivale na osvetu, već su ostale dosljedne u borbi za istinu. Prema njemu, ovaj moralni stav je uzor civilizacije.
Govoreći o specifičnim potrebama povratnika, muftija je upozorio na sustavnu diskriminaciju i tešku svakodnevicu s kojom se suočavaju.
– Njihova djeca moraju imati najbolje stipendije. Moraju dobiti sve privilegije za koje je naše društvo sposobno. Ali ni to nije dovoljno. Kada se osposobe i žele svom dušom da se vrate svojoj kući, moramo im omogućiti da se imaju gdje vratiti, da imaju posao – naglasio je muftija Fazlović.
Posebno je istakao ulogu imama koji danonoćno pružaju podršku u povratničkim džematima.
– Koliko god da ih ima u džematima povratnika, s našim majkama, među porodicama u tim džematima su i naši uvaženi imami. Čine sve što mogu da pruže utjehu, da budu od konkretne pomoći, da očuvaju vrijednosti našeg naroda, te duhovne i općeljudske vrijednosti. Ne smijemo se umoriti u brizi za njih. To mora ostati jedna od naših najvažnijih tema – kazao je muftija Fazlović.
Dan neovisnosti i odgovornost prema domovini
U povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muftija je govorio o domovini kao mjestu odgovornosti prvog reda.
– Odgovornost prema domovini je prva odgovornost u islamu. I Kur’an govori o tome. Muhammed, a.s., posebno je njegovao svoju privrženost rodnoj Mekki kao svojoj domovini, kao i Medini, u kojoj je proveo značajan dio svog života, gdje se i preselio – kazao je muftija Fazlović.
Bosna i Hercegovina, kako je naglasio, ima dugu nacionalnu tradiciju i iskustvo susretanja vjera i kultura. Islamske i univerzalne vrijednosti susreću se u promicanju pravde, solidarnosti i zaštite dostojanstva svakog čovjeka.
– Moramo uvijek tražiti novu snagu u sebi da svojoj domovini dajemo više, da budemo dobro organizirani, da se možemo osloniti na institucije koje će imati sposobnost i snagu da pruže ruku, solidarnosti i pravde, da bdiju nad pravima svakog čovjeka u našoj domovini i da čuvaju zemlju od onih koji joj ne žele dobro – rekao je muftija.
Istaknuo je kako obilježavanje Dana neovisnosti nije samo formalnost, već prilika da se obnovi svijest o odgovornosti prema državi i njezinim institucijama.
Jubilej Behram-begove medrese
Ove godine obilježava se četiri stoljeća Behram-begove medrese, najstarije obrazovne ustanove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Muftija je ovaj jubilej nazvao lučonošom optimizma.
Prema njegovim riječima, medrese su čuvari tradicionalnih znanja o vjeri, etici i moralu, ali su istovremeno pokazale sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru.
– Behram-begova medresa je izuzetno cijenjena odgojno-obrazovna ustanova, ne samo u Muftijstvu tuzlanskom i u Tuzlanskom kantonu, nego u cijeloj domovini – istakao je muftija Fazlović.
Obnova njezina rada simbolizira kontinuitet i snagu odgoja utemeljenog na vjeri i moralnim vrijednostima.
– Zahvalni smo svima koji su nesebično pomogli. To su institucije Islamske zajednice, od džemata i medžlisa do Rijaseta Islamske zajednice, ali tu su i naši gradovi, posebno Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona. Mnogo je pojedinaca koji su lično pozdravili povratak Behram-begove medrese nakon dugog perioda kada je njen rad bio onemogućen, brojni su vakifi ove škole – rekao je muftija Fazlović.
Na kraju razgovora muftija Fazlović je još jednom podsjetio na suštinu vrijednosti ramazana, jačanja bogobojaznosti i činjenja dobra.
– Čuvati jedni druge, poštivati prava i čast svakog čovjeka i činiti što veća dobra u ramazanu. To nam najbolje omogućava ramazan, zaključio je muftija Vahid ef. Fazlović, saopćeno je Muftijstvo tuzlansko.