Nakon nekoliko godina intenzivnih znanstvenih istraživanja, tim međunarodnih znanstvenika uspio je objasniti vrlo rijetku pojavu ozbiljnih krvnih ugrušaka, koja se javljala u malom broju slučajeva nakon cijepljenja cjepivima protiv COVID-19 baziranim na vektoru adenovirusa, poput AstraZenece.
Prema posljednjim rezultatima istraživanja, kod iznimno malog broja ljudi imunološki sustav može pogriješiti: umjesto da prepozna samo virusnu komponentu cjepiva, tijelo stvara antitijela koja napadaju vlastiti protein u krvi koji se naziva trombocitni faktor 4 (PF4). Ova neželjena interakcija aktivira trombocite (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), što ponekad dovodi do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka.
Taj se mehanizam danas smatra glavnim objašnjenjem za vrlo rijetke slučajeve tzv. VITT-a (cjepivom izazvane imunološke trombotičke trombocitopenije), odnosno sindroma povećanog zgrušavanja s malim brojem trombocita, koji su zabilježeni nakon cjepiva poput AstraZenece, ali i nakon infekcije prirodnim adenovirusom.
Znanstvenici ističu da je proces vrlo složen i zahtijeva specifičnu kombinaciju genetskih faktora i “nesretnog” mutacijskog koraka u proizvodnji antitijela, zbog čega je ova pojava izuzetno rijetka, puno rjeđa od krvnih ugrušaka zbog same infekcije COVID-19.
Otkriće ne samo da objašnjava zašto dolazi do VITT-a, već daje znanstvenicima “mapu puta” kako modificirati komponente adenovirusa u budućim cjepivima kako bi se gotovo u potpunosti eliminirao rizik od ove iznimno rijetke reakcije, a da se zadrži snažna zaštita od bolesti.
Cjepiva protiv COVID-19 još uvijek se smatraju sigurnima i učinkovitima, a slučajevi ozbiljnih krvnih ugrušaka iznimno su rijetki. Znanstvenici su također identificirali molekularni uzrok i rade na načinima za daljnje smanjenje ovog rizika u budućnosti.