Sve veći broj zemalja uvodi ili razmatra uvođenje ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike, a razlog tome je, smatraju stručnjaci, zabrinutost zbog štetnog utjecaja digitalnih sadržaja na psihički razvoj mladih.
Od Instagrama, Tik Toka, Snapchata do Facebooka… Mladi žive na društvenim mrežama, a ni Bosna i Hercegovina po tom pitanju nije izuzetak.
Prema izvještaju platforme DataReportal za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina ima više od dva milijuna korisnika društvenih mreža, što je oko 70 posto ukupnog stanovništva. Što se tiče mladih, penetracija među populacijom od 18 do 24 godine redovito prelazi 95 posto, budući da je posjedovanje pametnog telefona i profil na barem jednoj mreži postalo uobičajeno za ovu skupinu.
Psiholog Kristijan Kraljević ističe kako društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne učinke, ali problem nastaje kada njihovo korištenje preraste u ovisnost i udalji mlade od pravih društvenih kontakata.
– Društvene mreže omogućuju pristup informacijama i obrazovanju, ali pretjerano korištenje može dovesti do ovisnosti i otuđenja. Danas je čest prizor da ljudi na skupovima gledaju u mobitel umjesto da razgovaraju – kaže Kraljević.
Zabrana društvenih mreža za mlade
Digitalna odraslost postala je sve popularnija tema otkako je Australija u prosincu postala prva zemlja koja je zabranila društvene medije za mlađe od 16 godina. Od ove godine to je učinila i Malezija. Neke europske zemlje uskoro bi mogle krenuti istim putem.
U Francuskoj je zakon već u proceduri, a zabrana bi se odnosila na djecu mlađu od 15 godina. I Španjolska priprema svoj model zabrane. Postoji niz zemalja koje razmišljaju o strožim pravilima ili zabranama, poput Slovenije, Velike Britanije, Danske, Grčke, Norveške, Njemačke…
Europski parlament se snažno zalaže za zabranu za djecu do 13 godina na razini cijele Unije, što bi se izravno odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu zbog procesa pridruživanja i usklađivanja zakona.
Gradonačelnik Banje Luke je krajem prošle godine podnio Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Rezoluciju o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojom je predviđeno ograničavanje društvenih mreža za djecu do 15 godina.
Glavni razlog zašto pojedine zemlje uvode ili razmatraju zabranu korištenja društvenih mreža za maloljetnike je, ističe psihologinja Kraljević, prije svega zaštita mladih od sadržaja koji im nije primjeren, ali i smanjenje učestalog korištenja ovih platformi.
– Mladi ljudi u tim godinama, ključnim za njihov razvoj, svoje stavove i mišljenja često formiraju prema fotografijama i video zapisima tuđih života koji ne prikazuju stvarnost, već svojevrsnu digitalnu fikciju – napominje Kraljević.
Medijska pismenost i roditeljska kontrola
Prema njegovim riječima, postoje razna istraživanja koja pokazuju da pretjerano korištenje društvenih mreža, mobilnih uređaja i igranje digitalnih igrica ostavlja posljedice na ljude.
– Uglavnom zato što su te radnje povezane s osjećajem ugode i zadovoljstva, što dovodi do prekomjernog lučenja dopamina, što može dovesti do obrazaca ovisnosti – objašnjava Kraljević.
Psihologinja Kraljević ističe da provedba zabrana korištenja društvenih mreža u praksi može biti izazovna, ali ističe važnu ulogu roditelja.
– Roditelji su kod djece prvi stup koji može pomoći djetetu da društvene mreže ne doživljava i doživljava kao nešto negativno, već kao alat koji treba naučiti pravilno koristiti. Zato smo kao roditelji pozvani biti dobar primjer svojoj djeci – kaže.
Kraljević ističe da je, umjesto zabrana, bolje rješenje u jačanju medijske pismenosti, roditeljskoj kontroli i edukaciji roditelja.
– Potrebno je da se roditelji bolje upoznaju s digitalnim medijima kako bi bili dobar primjer svojoj djeci. Također, važno je više vremena provoditi s djecom kroz druženje i igru, što može biti učinkovitija i višestruko korisna alternativa zabrani društvenih mreža – rekao je Kraljević.
Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u reguliranju korištenja društvenih mreža među mladima imaju obrazovni sustav i roditelji.
– Sve češće smo svjedoci da škole to reguliraju raznim pravilnicima i kućnim redom, pa tako u mnogim školama postoji zabrana korištenja i nošenja mobilnih uređaja i drugih digitalnih pomagala. Roditelji bi također trebali promijeniti neke navike i “društvene standarde”, primjerice odgoditi kupnju prvog mobitela do dobi koja je primjerenija djeci. Budu li se takve odluke donosile promišljeno, a ne pod pritiskom društvenih normi, to može dati prve pozitivne rezultate za dobrobit naše djece – zaključio je Kraljević.