Premijer Kantona BiH (BPK) Goražde Senad Čeljo uputio je hitan zahtjev premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću i nadležnim ministrima da se Vlada Federacije BiH aktivno uključi u procjenu posljedica izgradnje HE “Buk Bijela” kod Foče. U dopisu upućenom federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i resornim federalnim ministrima Željku Nediću, Kemalu Hrnjiću i Nasihi Pozder, navodi se da Studija utjecaja na okoliš ne daje cjelovitu analizu rizika za nizvodna područja, posebno BPK i Grad Goražde.
Od Vlade FBiH se traži aktivno uključivanje u procjenu posljedica izgradnje HE “Buk Bijela”, sadržanu u Studiji utjecaja na okoliš za hidroelektranu instalirane snage 118,10 MW kod Foče. Zahtjev će biti upućen nadležnim institucijama u RS-u, kao i komisiji koja će do 7. ožujka organizirati javnu raspravu o Nacrtu studije utjecaja na okoliš za HE “Buk Bijela”.
U pismu se navodi kako nevladine organizacije, kao i brojni stručnjaci iz različitih područja, izražavaju ozbiljnu zabrinutost mogućim posljedicama projekta. Upozoravaju da bi, pored činjenice da Zakon o državnoj imovini još nije usvojen, te zbog brojnih uočenih netočnosti u Studiji, najteže posljedice mogle pogoditi ovaj kanton, a posebno Goražde.
Značajni negativni utjecaji
Iz sadržaja Studije, navodi se, mogu se uočiti značajni negativni utjecaji, kako uzvodno od planirane brane, tako i nizvodno niz rijeku Drinu, zahvaćajući veliki dio njenog toka na području BPK. Posebno je istaknut hidrološki aspekt, odnosno pojava i intenzitet poplavnih valova u uvjetima visokih vodostaja.
Premijer Čeljo pojašnjava da su studijom analizirani prirodni uvjeti prosječnih vodostaja, koji su u prošlosti bili relativno uravnoteženi, ali da je izgradnjom HE “Piva” u Crnoj Gori promijenjen prirodni režim zbog njenog vršnog režima rada. Prema podacima iz Studije, rad jednog agregata HE “Piva” podiže vodostaj za 120 centimetara, dok rad drugog i trećeg agregata može povećati vodostaj za 191, odnosno 245 centimetara.
Premijer Čeljo ističe da je BPK vrlo zabrinut zbog moguće realizacije ovog projekta, ističući da su zaključci u studiji o utjecaju na okoliš, posebno na ekologiju i floru i faunu, izuzetno zabrinjavajući, a zaključci krajnje zabrinjavajući.
– Gorući problem je visina vodostaja. Imamo iskustva iz prethodnih godina i znamo što se dogodilo. U blizini su dvije hidroelektrane – HE Višegrad i HE Piva Mratinje – a imali smo i situaciju 2010. godine kada je grad bio potopljen. U siječnju ove godine vodostaj rijeke iznosio je 278 cm te je došlo do blagog izlijevanja iz korita na području grada, gdje je uzrok bio ljudski faktor. Četiri općine gornjeg Podrinja izuzetno su pogođene ovakvim pojavama. S novom hidroakumulacijom Buk Bijela vodostaj bi se povećao za dodatnih 66 cm – pojašnjava Čeljo, napominjući da bi zbog eventualnih većih oborina ili otapanja snijega s planina, na području BPK-a bilo vanredno stanje.
– Poznato je da su tri projekta na području Gornje Drine u proceduri – Buk Bijela, Paunci i hidroelektrana Ustikolina, a mi bismo s aspekta poplava bili izuzetno pogođeni. Ne smijemo zanemariti kvalitetu zraka, biljni i životinjski svijet, kao ni cjelokupni ekološki aspekt. S obzirom da javna rasprava traje do 07.03., odlučili smo se aktivno uključiti i iznijeti sve primjedbe. U tom procesu smo konsultirali stručnjake, a posebnu zahvalnost upućujemo akademiku Murizu Spahiću na pruženoj stručnoj pomoći – kazao je premijer BPK.
Prema njegovim riječima, pripremljena je odgovarajuća dokumentacija, te je upućen dopis federalnim institucijama vlasti – Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – sa zahtjevom da se aktivno uključe i zaštite ovaj dio Federacije, s obzirom da se radi o pitanju od federalnog značaja.
Ogromna količina vode
– Radi se o ozbiljnoj hidroakumulaciji; visina brane je 57 metara, a minimalna dužina jezera je oko 11,5 kilometara, što predstavlja veliku količinu vode. Ako uzmemo u obzir da je 2,80 m gornja granica na kojoj se proglašava uzbuna civilne zaštite i upozorava stanovništvo priobalja, dodatno povećanje vodostaja za više od 60 cm značilo bi poplave gotovo svake dvije godine, odnosno ponavljanje scenarija iz 2010. godine.
Pozivamo nadležne institucije da konzultiraju neutralnu i stručnu javnost, te apeliramo na sve relevantne aktere da se aktivno uključe u zaštitu ovog dijela Drine. Ovo pitanje nije entitetsko pitanje, već pitanje cijelog gornjeg Podrinja. Uz postojeće probleme cestovne infrastrukture, nedovoljna ulaganja i oštećenja mostova, planiranje hidroakumulacijskih jezera dodatno bi otežalo život stanovništvu i poslalo poruku o raseljavanju s ovih prostora – kategoričan je premijer BPK Goražde i kaže da se takvi rizici ne smiju zanemariti.
Također naglašava da, osim hidroloških, postoje i drugi potencijalni negativni utjecaji izgradnje HE “Buk Bijela”, ekološki, geomorfološki, socio-ekonomski i pravni, koji zahtijevaju detaljnu i nepristrasnu interdisciplinarnu analizu.