Džaferović: Bosna i Hercegovina je preživjela mnogo teže izazove od ovih s kojima se danas suočava

Unatoč agresiji, teškim političkim i ustavno-pravnim posljedicama i postdejtonskim izazovima, Bosna i Hercegovina je sačuvala svoju državnost i nema alternativu izgradnji stabilne, funkcionalne i demokratske države, poručeno je na tribini „Dan nezavisnosti: povijesna odluka i suvremeni izazovi“, održanoj na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH.

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je kako je neovisnost Bosne i Hercegovine jedno od najznačajnijih povijesnih postignuća, istaknuvši da se ovakvi događaji u životu jedne države događaju jednom u nekoliko stotina godina.

Govoreći o referendumu održanom 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, nakon kojeg je donesena odluka o neovisnosti, Džaferović je kazao da je tim činom BiH krenula samostalnim putem u okolnostima raspada bivše Jugoslavije i iskazala teritorijalne aspiracije susjednih država.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina dobila međunarodni subjektivitet, postala članica Ujedinjenih naroda i međunarodno priznata.

Prema njegovim riječima, BiH se od osamostaljenja, posebno tijekom agresije, kao i u postdejtonskom periodu, suočavala s brojnim i teškim izazovima, ali je, kako je naveo, uspjela odoljeti svim pritiscima.

– Sve prepreke dosad je svladala, a svladat će i ovu današnju. Uvjeren sam u to – rekao je Džaferović.

Ocijenio je da su snage koje su u prošlosti djelovale protiv Bosne i Hercegovine ponovo ojačale zbog neispunjavanja obveza međunarodne zajednice iz Daytonskog mirovnog sporazuma, a da danas koriste različite metode, uključujući, kako je naveo, islamofobični narativ usmjeren protiv Bošnjaka i same države BiH.

Dodao je da se radi o političkim nasljednicima struktura koje su osuđene pred Haaškim sudom.

Džaferović je kazao da Bosna i Hercegovina nema alternativu izgradnji cjelovite, demokratske i ravnopravne države svih naroda i građana, koja će biti članica Europske unije i NATO saveza, te imati normalnu i ravnopravnu regionalnu suradnju.

Naglasio je da BiH želi odnose sa susjedima zasnovane na međusobnom uvažavanju, reciprocitetu i rješavanju otvorenih pitanja, bez dominacije i paternalizma.

– Bosna i Hercegovina je zemlja ravnopravna sa svim drugim zemljama u okruženju i preživjela je mnogo teže izazove od onih s kojima se danas suočava – zaključio je Džaferović.

Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović kazao je da je BiH danas drugačija država u odnosu na onu koju su građani izabrali na referendumu o nezavisnosti, ističući da je prilikom raspada bivše Jugoslavije Bosna i Hercegovina platila najveću cijenu.

Lazović je rekao da su današnje ustavno-pravne i političke prilike u Bosni i Hercegovini izravna posljedica agresije na državu, kao i nepovoljnih političkih dogovora, ucjena i pritisaka, posebno tijekom mirovnih pregovora u Daytonu.

Prema njegovim riječima, Daytonski mirovni sporazum, unatoč brojnim nedostacima i elementima diskriminacije, sadrži integrativne potencijale koji bi, dosljednom primjenom, mogli omogućiti izgradnju stabilne države. No, istaknuo je da je BiH Daytonom dobila nedovršenu ustavnu konstrukciju koja je postavljena na lošim temeljima.

– Ti ustavni temelji se moraju mijenjati kako bi Bosna i Hercegovina postala stabilna, funkcionalna, demokratska i europska država – kazao je Lazović, dodavši da je u taj proces potrebno ugraditi, kako je naveo, “građansko osnaživanje”.

Pojasnio je da to znači izgradnju države na punom poštivanju ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom teritoriju, bez diskriminacije, entitetskih podjela i postojećeg ustavnog koncepta po formuli dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Lazović je ocijenio da se ta formula u proteklih 30 godina pokazala kao neuspješan eksperiment i da je potrebno otvoriti pitanje njenog radikalnog preispitivanja, iako je svjestan da takve promjene u ovom trenutku nisu politički realne.

Komentirajući tvrdnje o navodnoj propasti Daytonskog mirovnog sporazuma, Lazović je rekao da, ako bi se Dayton proglasio neuspješnim, to ne bi značilo propast BiH, već entitetskog uređenja koje je iz njega proizašlo.

– Moramo se vratiti referendumskoj odluci građana – naglasio je Lazović, ističući da su to pitanja koja zahtijevaju ozbiljan i odgovoran pristup političkih struktura, ukoliko postoji iskrena namjera da se gradi stabilna država.