Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) napali su Iran u subotu. Samo dva dana ranije u Ženevi su održani neizravni pregovori o iranskom nuklearnom programu koji su ocijenjeni pozitivnima. Iako američki napad na Iran nije preveliko iznenađenje, za mnoge jest tajming, au ovom trenutku trajanje ovog sukoba je neizvjesno.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je cilj uništenje iranskih balističkih sposobnosti i sposobnosti proizvodnje nuklearnog oružja, a upravo je to bio cilj pregovora u koje su s američke strane ušli u Ženevi.
Trajanje rata
O prognozama vezanim za sukobe na Bliskom istoku razgovarali smo s vojno-političkim analitičarom Hamzom Višćom, koji kaže da je “dužinu rata teško predvidjeti, jer se još uvijek ne znaju konačni ciljevi”.
– Najavili su da treba postići dogovor o nuklearnom oružju, pa o balističkom oružju, a onda su se pojavile poruke da su za promjenu vlasti u Iranu. Ako je suditi po dosadašnjoj matrici po kojoj je Donald Trump rješavao sukobe, njegova misija završila je likvidacijom ajatolaha Ali Khameneija. Vidjeli smo da je spreman ostaviti Venezuelu u haosu, pa je na kraju izjavio da je najbolje da vlast preuzme neko ko je već na vlasti – kaže Višća za Faktor.
Dodaje kako vjeruje da diplomacija već radi svoje.
– Arapske zemlje našle su se u škripcu, jer su saznale da američke baze na njihovom teritoriju nisu tu da ih brane. Arapske zemlje vrše diplomatski pritisak da okončaju sukob. Diplomatska rješenja neće biti povoljna ni za jednu stranu, ako ih žele postići – kaže Višća.
Ističe kako smatra da je eskalacija u smjeru dugotrajnog ratnog sukoba, koji uključuje i sukobe na terenu, nemoguća.
– Nema tko voditi takav rat, nema tko započeti invaziju. Ima pokušaja Netanyahua da pokrene nacionalne manjine, prvenstveno Kurde, da nešto pokrenu, ali mislim da su prava nacionalnih manjina u Iranu ista kao i prava svih ostalih. Kurdi su raštrkani u pet država i realno teško mogu nešto provesti na terenu – kaže Višća.
Interes arapskih zemalja
Arapske zemlje, kaže Višća, dosta su vezane za dogovore sa SAD-om i nisu toliko složne da idu u taj sukob.
– Na Bliskom istoku vodi se utrka između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, tko bi mogao biti stožer Bliskog istoka, imajući u vidu da, koliko god ovaj sukob trajao, Iran ga neće izgubiti, već će iz njega izaći prilično oslabljen. Milicije u drugim arapskim zemljama poput Hamasa i Hezbollaha već su desetkovane, nema više sirijske vlade koju bi mogli poduprijeti… Ono što arapske zemlje čekaju je da kažu koliko će uložiti u obranu da im Amerikanci pomognu, a Amerikanci obično pomažu prodajom oružja – objašnjava Višća.
Bit će zabrinjavajuće, ističe Višća, ako Iran nastavi gađati objekte i infrastrukturu susjednih zemalja.
– Iranu je mogao pomoći Pakistan, ali su dobri scenaristi svih ratova zaokupili Pakistan u odnosima s talibanima. Iza Irana nema tko stati. Znalo se da Rusija neće stati iza njih, kao što nije stala ni iza Libije i Sirije, što je normalno ponašanje Rusije. Kini odgovara uplitanje Amerike, ako ne i Pacifika i Tajvana, ali Kina će izvršiti diplomatski pritisak da zaustavi rat iz dva razloga. Jedna je da im treba nafta iz Irana, a druga je da je u travnju planiran sastanak kineskog i američkog predsjednika te da se neke stvari raščistiju i dogovore, radi boljih gospodarskih odnosa – kaže Višća.
američkih i izraelskih interesa
Ovo je rat Izraela, nedvosmisleno kaže Višća, ali ističe da je Donald Trump imao dobar razlog za početak sukoba u Osijeku.
– Jedini čovjek koji stvarno uživa u svojoj fotelji je Benjamin Netanyahu. Jedan razlog je podrška Iranu, a drugi je odgađanje njegovog davno započetog suđenja za korupciju. Mislim da Amerika, kao što je i Trump rekao, čeka od 1979. godine da uzvrati šamar za 444-dnevnu blokadu njihove ambasade u Teheranu. Od tada je bilo više sukoba, koje su obje strane kalibrirale. Trumpa je u sukob uvukla činjenica da ima velike šanse izgubiti izbore za Zastupnički dom i Senat, pa je bolje skrenuti pozornost s akcija granične policije (ICE op.a.). Dakle, poklopili su se interesi Izraela i SAD-a da ratuju, ali nemaju kapacitet za invaziju – kaže Višća.
U sadašnjem odnosu snaga čini se da je promjena vlasti u Iranu, koju priželjkuju Izrael i SAD, samo – želja.
– Situacija u Iranu je trenutno takva da nema političkih snaga koje bi mijenjale vlast iznutra, a u Iranu se vlast može mijenjati samo iznutra – zaključio je Hamza Višća.