Sindikati u Federaciji BiH nisu odlučujući tko će snositi troškove bolovanja – poslodavci ili zdravstveni zavodi – ali jasno poručuju da to ne smiju plaćati radnici.
Nakon ponovnog traženja poslodavaca da se obveza financiranja bolovanja skrati s 42 na 15 dana, rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju ponovno je otvorila oštar sukob između dviju strana.
Dok poslodavci traže da snose troškove bolovanja od samo 15 dana umjesto dosadašnjih 42, sindikati jasno poručuju da neće pristati na takav prijedlog.
Izvanredna sjednica ESV-a
Ovo pitanje bit će razmatrano na posebnoj tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u ožujku, a očekuje se jedna od najnapetijih rasprava u posljednje vrijeme.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je za Faktor da im je bitno da radnik ne plati 42 dana bolovanja, a da li će to biti poslodavac ili zavod, to ne zanima ni sindikat ni radnike.
– Mi smo rekli tko god preuzme, nama je svejedno, bitno je da radnik ne plaća, Ministarstvo zdravstva FBiH je reklo da zavodi to ne mogu platiti, da nemaju novca za to – kazao je Kurtović.
Što se tiče problema “lažnih bolovanja”, Kurtović naglašava da bi ga trebali riješiti poslodavci i zavodi s liječnicima.
– U Njemačkoj su to riješili tako da ako je radnik na bolovanju duže od 20 dana, onda mu liječnik koji vodi bolovanje mora objasniti zašto i dati izvještaj – objašnjava Kurtović.
A kada je riječ o plaćanju, Kurtović tvrdi da je poslodavcima smanjena uplata zdravstvenog osiguranja s četiri posto na dva posto, te da radnici od plaće izdvajaju 12,5 posto.
Opterećenje instituta
Jasmina Biščević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH i doktorica medicine rada, ističe za Faktor da bi u slučaju skraćenja bolovanja na 15 dana, kako predlažu poslodavci, teret bio prebačen na kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja.
– To bi zahtijevalo angažman svih kantona, ravnatelja zavoda i ministara zdravstva, što je dug i složen proces. Osim toga, mnogi instituti financijski nisu u mogućnosti podnijeti te dodatne troškove, što prijedlog čini neodrživim.
Također, čudno je da poslodavci i Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH selektivno primjenjuju Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH i ukazuju na zlouporabu bolovanja, a uopće ne komentiraju odluku Vlade FBiH o minimalnoj plaći.
Ta je odluka izravno utjecala na povećanje bolovanja, jer im omogućuje zajamčenu plaću za vrijeme bolovanja, što u praksi predstavlja diskriminaciju ostalih zaposlenika. Zato je važno da se zakon primjenjuje u cijelosti, a ne samo djelomično – pojasnila je Biščević-Tokić.
Dodaje kako cijeli sustav zahtijeva pravedan pristup koji štiti interese i poslodavaca i radnika.
– Rješenje za prevenciju zlouporabe bolovanja postoji, ali ono zahtijeva uspostavljanje dijaloga sa svim sudionicima, kao i otvorenu raspravu o mogućim izmjenama Pravilnika o privremenoj spriječenosti za rad FBiH iz 2017. Napominjem da je slična izmjena pokušana prije 6-7 godina, ali nije zaživjela, što dodatno govori o kompleksnosti ovog sustava.
Rješenje mora biti sustavno, koordinirano i pravedno jer se problem ne može riješiti na brzinu niti jednostrano – zaključuje Biščević-Tokić.