Pokušaj Vlade Federacije BiH da se putem trezorskih zapisa zaduži za 80 milijuna KM na burzi završio je neuspješno, jer su investitori ponudili samo 60 milijuna KM.
Ovaj signal s financijskog tržišta dodatno je osnažio upozorenja ekonomista i dijela parlamentaraca da proračun od rekordnih 8,9 milijardi KM počiva na sve većem zaduživanju i da bi Federacija mogla zapasti u ozbiljne probleme s likvidnošću.
Upozorenja na pogrešan koncept proračuna
Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i član Komisije za ekonomsku politiku i finansije ovog doma, kazao je za Faktor da već postoje razlozi za zabrinutost oko načina na koji Vlada planira financirati proračun za 2026. godinu.
Kako ističe, činjenica da se Vlada pokušala zadužiti kroz trezorske zapise na burzi, ali da je na planiranih 80 milijuna KM dobila ponudu od samo 60 milijuna KM, govori da investitori nisu pokazali očekivani interes.
– Proračun od 8,9 milijardi KM uključuje oko 2,5 milijardi KM planiranog zaduživanja. Smatram da je Vlada vrlo hrabro ušla u taj koncept, bez ozbiljnih konzultacija i uz praktično isključivanje zakonodavne vlasti iz ključnih odluka. Bojim se da bi posljedica takvog pristupa mogla biti nelikvidnost proračuna i deficit – kaže Galijašević.
Dodaje da je Vlada suočena s nizom gospodarskih izazova, uključujući globalne poremećaje na tržištima, te da nedavne izjave pojedinih ministara o poskupljenju goriva pokazuju nedostatak jasnog odgovora države na gospodarske pritiske.
– Imamo generalno nerazumijevanje Vlade i to dodatno zabrinjava – ocjenjuje.
Deficit koji se pokriva novim zaduženjima
Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor upozorava da je suštinski svaki proračun koji se održava novim zaduživanjem zapravo već u deficitu.
– Federacija BiH je zapravo već dugo u deficitu, jer se proračuni godinama održavaju zaduživanjem umjesto izvornim prihodima. Ako se zaduživanje uspije, stvara se samo privid ravnoteže ili čak suficita, koji u stvarnosti ne postoje – kaže Gavran.
Smatra da neuspjela dražba može biti signal slabljenja povjerenja investitora.
– To bi moglo značiti da investitori počinju sumnjati u sposobnost Federacije BiH da uredno podmiruje svoje obveze, pa čak i da je stanje javnih financija gore nego što se čini – upozorava Gavran.
Ipak, naglašava da ima prostora za stabilizaciju javnih financija kroz racionalniju potrošnju.
– Federacija bi taj iznos mogla nadoknaditi štednjom i smanjenjem neracionalne potrošnje. Nažalost, realnije je očekivati da će država tražiti nove oblike zaduživanja, vjerojatno pod nepovoljnijim uvjetima – dodaje.
Investitori su sve oprezniji
Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku politiku i financije, smatra da stanje još ne treba proglašavati alarmantnim, ali upozorava da bi ono moglo postati problem ako se trend nastavi.
– Ne mora odmah biti alarmantno, ali ako se ovakve stvari ponove, može postati ozbiljan problem. Investitori prate što se događa i vjerojatno su banke sada opreznije – kaže Čavalić.
Podsjeća da značajan dio proračuna otpada na dug.
– Oko 25 posto proračuna odnosi se na dug, iako pretpostavljam da se država na kraju neće zadužiti za cijeli planirani iznos. Vidjet ćemo kako će se situacija dalje razvijati – kaže.
Čavalić dodaje da Vlada Federacije planira i nova zaduženja na međunarodnom tržištu kapitala.
– Preko međunarodnog tržišta, odnosno Londonske burze, objavljeno je zaduženje od oko 800 milijuna KM – kaže.
Usporedbe sa zaduženošću Republike Srpske
Čavalić također smatra da se u financijskoj politici Federacije sve više prepoznaju potezi koji su ranije karakterizirali vlast u RS-u.
– Izmjene Zakona o dugu, zaobilaženje državne razine, učestalo zaduživanje i prebacivanje sustava PIO na trezor – sve to govori da Federacija ide putem kojim je ranije išla Republika Srpska. Možda sporije, ali taj trend se ipak vidi – zaključuje Čavalić.