Izložba radova „Naša žena“ otvorena je povodom Međunarodnog dana žena u ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli. Privukao je brojne posjetitelje najavom da dokumentira načine na koje su žene aktivno pridonosile obnovi zajednica u poslijeratnom razdoblju.
No, mnogi šokirani napuštaju izložbu jer se, osim ličnosti koje su zaslužne za obrazovanje, zdravstvo, kulturu, socijalnu zaštitu i aktivizam, našlo i ime ratne zločinke Biljane Plavšić, piše Oživljavanje.
Istaknuto je da je Plavšić 1996. godine postala prva predsjednica RS-a, te da je iste godine Amila Glamočak predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Nevjerojatno je da je Historijski muzej BiH u izložbu “Naša žena” uvrstio i Biljanu Plavšić, osuđenicu za ratne zločine. Osoba koja je kasnije povukla svoje priznanje krivnje, a koju je svjedočio samo kako bi dobio što manju kaznu.
U drugom dijelu navedeno je da je Plavšić 2002. godine priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti, ali bez obrazloženja razmjera zločina i napomene da je to priznanje povukla sedam godina kasnije.
Tijekom agresije na BiH Plavšić je bila u rukovodstvu RS-a koje je planiralo i provodilo strategije koje su dovele do etničkog čišćenja.
Kako se njeno ime našlo na izložbi pored majki Srebrenice i drugih žena iz Bosne i Hercegovine, pitanje je za Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji izložbu realizuje.
– Jedan od elemenata izložbe je veliki povijesni vremeplov koji funkcionira kao usporedni presjek događaja i osoba iz povijesti, s fokusom na žene, njihove uloge, utjecaje i odluke koje su oblikovale pojedina razdoblja. Ističemo da niti jedan prikaz u vremenskoj crti ne predstavlja slavljenje, veličanje ili afirmaciju Biljane Plavšić.
Timeline je neutralan povijesni prikaz temeljen na provjerenim izvorima i međunarodno priznatim sudskim odlukama. Drugi segment izložbe usmjeren je na individualne narative žena čiji su doprinosi i iskustva društveno i kulturno značajni. Ovaj segment je koncepcijski i tematski odvojen od vremenske crte, te je isključivo orijentiran na prezentaciju pozitivnih doprinosa i pojava od društvenog značaja – navode iz Povijesnog muzeja.
Direktor tuzlanskog Centra za kulturu Edin Jahić, gdje se izložba trenutno održava, tvrdi da je Plavšić predstavljena isključivo kao ratni zločinac.
No, njegovo obrazloženje nije u skladu s najavom same izložbe, gdje stoji da je posvećena svakoj ženi koja je, neovisno o vremenu, sustavu i okolnostima, nalazila načina djelovati i pridonositi izgradnji društva.