Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku jednog će dana stizati u Hercegovinu i središnju Bosnu. Za ovaj strateški projekt zainteresirani su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Hrvati iz BiH, piše HRT. A isto misle i vlasti i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pod pojmom Južna interkonekcija podrazumijeva se izgradnja plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika.
– Proteklih tjedana u Sarajevu i Mostaru bilo je nekoliko razgovora o plinovodu s investitorima iz Amerike. Hrvatska strana u BiH nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi ga gradio američki investitor – kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje o javno-privatnom partnerstvu, što znači da bi Hrvati iz BiH u nekim slučajevima mogli biti isključeni iz projekta, navodi se u tekstu Hrvatskog javnog servisa.
– Uvjeren sam da će to biti jak koncesionar koji je zainteresiran, osim za južnu plinsku interkonekciju, i za izgradnju tri-četiri plinske elektrane u BiH od po 400 MW – tvrdi Čović.
Bosna i Hercegovina treba hitno usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi BiH i Hrvatska sklopile međudržavni ugovor o izgradnji plinovoda.
– Dogovor je da to napravimo u narednih sedam do deset dana i da idemo razgovarati s Vladom RH. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na ovu temu već razgovara s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Cilj je, naravno, potpisivanje sporazuma u Dubrovniku krajem travnja – pojasnio je Čović.
Plinovod bi doveo i do izgradnje plinskih elektrana za proizvodnju električne energije u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli. Tu su i veliki industrijski potrošači. Razgovara se i o mogućnosti da se američki Bechtel uključi u gradnju koridora Vc i Jadransko-jonske ceste, jer gdje su američki investitori – tamo je i najveća razina sigurnosti, što je posebno važno za ovaj dio svijeta, dodaje HRT.