Iran je najavio da će uzvratiti nakon što je optužio Sjedinjene Države i Izrael za napad na banku u glavnom gradu, za koji Iran tvrdi da je ubio neke od njegovih zaposlenika.
Iranske vlasti rekle su da će se napadi na financijske institucije tretirati kao napadi na ekonomsku sigurnost zemlje, te da bi odgovor mogao uključivati ciljanje američkih i izraelskih gospodarskih interesa u regiji.
Napad na banku mogao bi označiti značajnu promjenu u prirodi sukoba. Do sada su mete uglavnom bile vojne baze, raketni sustavi ili objekti vojne infrastrukture.
Ciljanje financijskih institucija otvara mogućnost širenja sukoba na gospodarski i financijski sektor, što analitičari nazivaju početkom tzv. “ekonomskog rata”.
Takav razvoj događaja mogao bi imati nekoliko posljedica. Prije svega, postoji rizik od kibernetičkih napada na banke i financijske sustave u SAD-u, Izraelu ili savezničkim zemljama u regiji.
Također je moguće ciljati međunarodne tvrtke, logističke centre i financijske institucije povezane sa zemljama uključenim u sukob.
Osim toga, eskalacija bi mogla dovesti do poremećaja u globalnom financijskom sustavu, posebno ako su napadnute velike banke, financijske mreže ili međunarodni sustavi plaćanja.
Analitičari upozoravaju i na moguće posljedice po energetsko tržište, jer bi Iran mogao odgovoriti pritiskom na pomorske rute i energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.
U međuvremenu, već je bilo kibernetičkih napada za koje zapadne sigurnosne tvrtke kažu da su povezani s iranskim hakerskim skupinama, dok su pomorske vlasti u Perzijskom zaljevu izvijestile o incidentima koji uključuju napade tankera i dronovima na brodove.
Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati globalne posljedice, uključujući rast cijena nafte, nestabilnost na financijskim tržištima i poremećaje u međunarodnoj trgovini.
Neki analitičari navode i da bi napad na banku mogao imati simboličnu i stratešku poruku. Financijske institucije često su ključni dio državnog sustava jer omogućuju financiranje gospodarstva, međunarodne trgovine i državnih programa.
Napad na takvu instituciju može se tumačiti kao pokušaj pritiska na ekonomsku stabilnost zemlje, ali i kao signal da bi budući sukobi mogli uključivati šire ciljeve od klasičnih vojnih ciljeva.
U tom kontekstu upozorava se da bi mogući iranski odgovor mogao uključivati ne samo vojne i kibernetičke operacije, već i neizravne pritiske na globalne trgovačke rute, financijske tokove ili infrastrukturu vezanu uz energetski sektor.
Zasad nema službene potvrde iz Washingtona niti iz Tel Aviva o navodnom napadu na banku u Teheranu, dok iranske vlasti kažu da će njihov odgovor biti “prema prirodi napada”.