Kantonalni sud u Mostaru proglasio je krivim Marka Šljivića iz Čapljine za izazivanje teške prometne nesreće koja se dogodila 31. svibnja 2025. godine na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Ševaš Njive, a u kojoj su smrtno stradale tri mlade Mostarke.
Optuženima je sud izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 godina i oduzimanje vozačke dozvole B kategorije u trajanju od tri godine, a u zatvorsku kaznu uračunat će mu se i vrijeme provedeno u pritvoru.
Presudu je izreklo sudsko vijeće Kantonalnog suda u Mostaru kojim predsjedava sudac Darko Zovko, a članovi vijeća su Elis Sultanić i Alen Džaferagić, piše Hercegovina.info.
Šljivić je proglašen krivim za teška kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa, a u vezi s kaznenim djelom ugrožavanja javnog prometa.
Tijekom izricanja presude, Sud je više puta iznio nepobitne činjenice da je okrivljenik prije prometne nesreće prelazio na drugu prometnu traku i time doveo u opasnost druge osobe i imovinu.
Olakotna okolnost za Šljivića
I sudsko vijeće predvođeno Darkom Zovkom ustvrdilo je da Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona nije ostavilo prostora sudu da sumnja u objektivne činjenice tragedije koja se dogodila. Zovko je također naglasio da su prometne nesreće prošle godine na području Kantona odnijele 30 života te da je pooštravanje kazni zapravo nužnost sudske presude zbog hitne prevencije i upozoravanja svih sudionika u prometu.
Olakotna okolnost za Šljivića prema odluci Suda je činjenica da se radi o mladoj osobi koja nikada prije nije kažnjavana te da ima visok osjećaj suosjećanja za učinjeno, budući da je i nakon tragedije on i njegova obitelj kontaktirao s obiteljima stradalih, ali i da je to činio pred Sudom tijekom glavne rasprave.
Prema optužnici Kantonalnog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona, 31. svibnja 2025. godine u 04:15 sati na magistralnom putu M-17, između Počitelja i Žitomislića, upravljajući osobnim vozilom Audi A4 pod utjecajem alkohola prešao u suprotnu prometnu traku i izazvao sudar s osobnim vozilom Audi A3.
FOTO: Arhiva
U nesreći su poginuli Almin Crnalić (22), koji je upravljao Audijem A3, te njegovi saputnici Enis Kurtović (22) i Dalila Žugor (20), svi iz Mostara.
U prometnoj nesreći sudjelovalo je i treće vozilo, Fiat Ducato, kojim je upravljao Dževad Šuta, koji je u sudaru zadobio lakše tjelesne povrede.
Tužiteljstvo je tijekom postupka tvrdilo da je dokazano da je optuženi vozilom upravljao pod utjecajem alkohola te da je u tom stanju izgubio nadzor nad vozilom i prešao na suprotnu prometnu traku.
Prema nalazu prometnog vještaka, okrivljenikovo vozilo je u trenutku nesreće prešlo više od jednog metra u suprotni kolnički trak, gdje je došlo do prvog kontakta između vozila.
U postupku je također istaknuto da su sva vozila bila tehnički ispravna te da ostali sudionici nesreće nisu imali alkohola u krvi.
Prema nalazima vještačenja, Šljivić je u trenutku nesreće imao više od 1,6 promila alkohola u krvi, što se prema medicinskim kriterijima smatra stanjem pijanstva.
Obrana Marka Šljivića tijekom suđenja osporavala je navode optužnice te tvrdila da tijekom postupka nije dokazano da je optuženi skrivio prometnu nesreću.
Odvjetnica Irena Pehar upozorila je na, kako je navela, niz nedostataka u provedenoj istrazi, uključujući način prikupljanja dokaza tijekom istrage te nedostupnost pojedinih materijalnih dokaza obrani.
Roditelji su najavili kaznenu prijavu protiv vještaka
Obrana je angažirala i vlastitog prometnog vještaka koji je iznio drugačiju rekonstrukciju nesreće i doveo u pitanje zaključke vještaka na koje se poziva tužiteljstvo.
Tijekom suđenja saslušani su brojni svjedoci, među kojima i vozač kombija Dževad Šuta koji je neposredno prije nesreće policiji prijavio opasnu vožnju vozila ispred sebe.
U postupku su izvedena dva različita prometno-tehnička vještačenja, koja su se u bitnim dijelovima razlikovala, zbog čega su roditelji stradalih najavili kaznenu prijavu protiv jednog od vještaka.
Unatoč tim prijeporima, sudsko vijeće je nakon provedenog postupka donijelo presudu kojom je Marko Šljivić proglašen krivim za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom.
Protiv presude dopuštena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine.