Šejh Ekrima Sa’id Sabri, Hatib džamije Al-Aqsa i bivši muftija Jerusalema i Palestinskih teritorija, izdao je fetvu kojom poziva muslimane da klanjaju bajram-namaz na najbližoj mogućoj lokaciji ovom vjerskom objektu, koji je, po nalogu Izraelaca, zatvoren više od dva tjedna, piše on. Bliskoistočno oko.
Sabri je rekao da bi svi muslimani trebali prisustvovati događaju u petak (20. ožujka), prvog dana Ramazanskog bajrama, i moliti se na najbližoj mogućoj lokaciji mjestu, koje se smatra jednim od najsvetijih u islamu.
– Svima je postalo jasno da zatvaranje blagoslovljene džamije Al-Aqsa od početka rata protiv Irana nosi izraelske političke ciljeve i planove, vezane uz pokušaj iskorištavanja ovog velikog regionalnog događaja kako bi se nametnuli planovi judaizacije blagoslovljene džamije Al-Aqsa – rekao je Khaled Zabarqa, Sabrijev odvjetnik u intervjuu za Middle East Eye.
– Stoga je izgovor izraelske okupacije da su zatvorili Al-Aqsu iz sigurnosnih razloga, kako bi zaštitili živote ljudi, lažan i izmišljen izgovor i pokušaj obmane javnog mnijenja.
Džamija Al-Aqsa, koju Židovi smatraju Brdom hrama i najsvetijim mjestom u judaizmu, dugo je bila žarište sukoba u okupiranom istočnom Jeruzalemu.
Iako je službeni stav Glavnog rabinata dugo bio da Židovi ne smiju ulaziti na to mjesto dok se ne zarede u vjeri, neke židovske skupine zahtijevale su pristup džamiji Al-Aqsa za molitvu, pa čak i izgradnju Trećeg hrama tamo.
Mnogi Palestinci strahuju da su ograničenja muslimanskog pristupa mjestu preteča porasta židovskog bogoslužja, pa čak i djelomičnog ili potpunog rušenja džamije.
Middle East Eye izvijestio je u ponedjeljak da izraelske vlasti planiraju zatvoriti mjesto, koje je Izrael okupirao od rata 1967., za Ramazanski bajram, što bi izazvalo bijes među muslimanskim vjernicima.
Izvori upoznati s poslovima džamije rekli su da su izraelske vlasti obavijestile Islamski vakuf, tijelo odgovorno za upravljanje mjestom, o odluci posljednjih dana.
Ovo je prvi ramazan od 1967. godine u kojem Palestinci nisu mogli klanjati džumu namaz u ovoj džamiji.
Izraelske su vlasti ranije ovog mjeseca zatvorile stranicu, navodeći “sigurnosnu situaciju” usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Unatoč tome, Palestinci su se svake večeri pokušavali moliti u blizini mjesta, što je izazvalo nasilne reakcije izraelske policije.
Prošlog je tjedna osam zemalja s muslimanskom većinom osudilo neopravdano zatvaranje džamije, rekavši da Izrael nema suverenitet nad cijenjenim mjestom i da mora odmah ukinuti ograničenja.
Međutim, gašenje se nastavilo neprovjereno. Namaz petkom i taravih namaz ostali su zabranjeni, a Palestincima je zabranjen pristup mjestu, uz veliku prisutnost izraelskih snaga u Starom gradu.
Od zatvaranja, u veliki kompleks džamije nije bilo dozvoljeno više od 25 vakufskih djelatnika po smjeni.
Zabarqa je rekao da je Sabrijev autoritet takav da bi se molitva u blizini džamije smatrala jednakom molitvi unutar nje, u vjerskom smislu.
– Ova fetva je veoma važna, a isto tako za sve one koji traže nagrade i blagodati, posebno u ovim danima, postoji prilika da ih i dobiju. Na kraju krajeva, Svemogući Bog je taj koji upravlja poslovima i štiti svetinje i mubarek džamiju Al-Aqsa – kazao je.