Summit čelnika Europske unije, koji je trebao biti prilika za poticanje gospodarstva, pretvorio se u pravi test izdržljivosti.
Čelnici koji će se okupiti ovog četvrtka suočavaju se s eksplozivnim dnevnim redom: financijskim opstankom Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, transatlantskim napetostima i dubokim unutarnjim podjelama oko energetske i klimatske politike.
Sastanak je posljednjih dana dramatično preoblikovan američko-izraelskim ratom u Iranu i zastojem s Mađarskom oko paketa pomoći Kijevu od 90 milijardi eura, pretvarajući raspravu usmjerenu prema budućnosti u borbu za upravljanje više kriza odjednom. Čelnici će i dalje nastojati napredovati u planovima jačanja europske konkurentnosti, ali bi te dugoročne ambicije mogle ostati u sjeni neposrednih geopolitičkih žarišta, piše. Političko.
Pitanje od 90 milijardi eura: Mađarska protiv svih
Paket pomoći od 90 milijardi eura za Ukrajinu, ključan za nastavak obrane Kijeva od ruske agresije, ovisi o tome hoće li Mađarska povući svoj veto. Čelnici EU dogovorili su financiranje još u prosincu, ali je mađarski premijer Viktor Orbán naknadno blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda kojim ruska nafta stiže u srednju Europu.
Budimpešta optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom opskrbe ruskom naftom i kaže da neće odobriti isplatu dok se protok ne uspostavi. Europska komisija u utorak je ponudila pomoć u popravku naftovoda, što je Ukrajina prihvatila i time pobudila nadu u rješenje.
Taj bi potez mogao natjerati Mađarsku da povuče veto, rekao je diplomat upoznat sa stavom Budimpešte, govoreći anonimno kao i ostali sugovornici u ovom tekstu. Međutim, u videu objavljenom nakon priopćenja Komisije, Orban je zauzeo prkosan stav rekavši: “Ako nema nafte, nema ni novca”.
Zbog toga je ostao izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fitza.
– Ponašanje Mađarske je novi pad – rekla je za Politico švedska ministrica za europska pitanja Jessica Rosencrantz.
Drugi diplomat je dodao:
– Ako ne uspijemo s kreditom, Zelenski će s pravom biti bijesan.
Posljednji nacrt zaključaka i dalje predviđa isplatu početkom travnja, što je rok koji će čelnici pokušati uštedjeti u pregovorima.
– Nitko ne želi aktivno sudjelovati u ovom ratu – rekla je nakon sastanka visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.
Umjesto toga, čelnici će pozvati na jačanje postojećih pomorskih misija Aspides i Atalanta s “više sredstava”, odnosno brodova, ali bez širenja njihovih operacija na Hormuški tjesnac, navodi se u nacrtu zaključaka summita.
U tekstu se ističe da operacije moraju ostati “u skladu s njihovim mandatima”. Diplomat iz Zaljevske regije rekao je da pomno prate situaciju, ali ne očekuju veće promjene od čelnika EU.
Transatlantski potresi: Trump protiv europskih prijestolnica
Odbijanje Europe da se angažira oko Hormuškog tjesnaca razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da bi to bilo “jako loše za budućnost NATO-a”.
Frustracija u Washingtonu raste. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je razgovarao s Trumpom o nespremnosti Europe da osigura sredstva za održavanje tjesnaca otvorenim i da ga “nikada u životu nije čuo tako ljutitog”.
Ovaj potez dolazi u vrijeme već zategnutih odnosa između EU i SAD-a. Španjolska je otvoreno prkosila Trumpu u zastoju u Iranu, odbijajući dopustiti SAD-u korištenje svojih baza, što je izazvalo prijetnje trgovinskom odmazdom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Madrid, dok su drugi čelnici zauzeli oprezniji stav.
Iako Trump formalno nije na dnevnom redu, njegov će se pritisak osjetiti tijekom summita i dodatno će intenzivirati ionako napete rasprave o obrani, trgovini i europskoj ovisnosti o SAD-u.
Svađa oko ETS-a: Italija, Poljska i drugi protiv Komisije
U tijeku je velika rasprava o sustavu trgovanja emisijama (ETS) između skupine država članica i izvršne vlasti EU-a. Deset zemalja, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Bugarsku, Austriju i Hrvatsku, poslalo je pismo Komisiji uoči summita tražeći da se planirana revizija ETS-a ubrza.
Oni tvrde da ovaj ključni element klimatske politike, koji prisiljava velike zagađivače da plaćaju za emisije, šteti njihovim industrijama i pridonosi rastu cijena energije.
Međutim, ne dijele svi to mišljenje.
Dva dužnosnika EU iz zemalja koje podržavaju ETS vjeruju da sustav mora ostati na snazi. Jedna od njih tvrdi da ETS ne doprinosi energetskoj krizi, već pomaže europskom gospodarstvu, dok su prihodi ključni za zelenu tranziciju.
Vjerojatno će se raspravljati i o prijedlogu Komisije za ograničenje cijene plina, iako ni tu nema potpunog dogovora. Prema nacrtu zaključaka, čelnici EU-a zatražit će od Komisije da “bez odlaganja predstavi skup ciljanih privremenih mjera” za smanjenje cijena energije.
A konkurentnost? EU protiv sebe
Unatoč krizama koje dominiraju dnevnim redom, čelnici će pokušati pokrenuti planove za oživljavanje europskog gospodarstva. Većina prijedloga dolazi u okviru inicijative “Jedna Europa, jedno tržište”, čiji je cilj produbiti jedinstveno tržište i olakšati kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.
U nacrtu zaključaka stoji da će čelnici podržati nova korporativna pravila, nazvana “EU Inc”, kako bi se startupima pomoglo u širenju preko granica, kao i “jednostavan, jednoobrazan i dobrovoljan sustav e-deklariranja” kako bi se olakšalo poslovanje u različitim zemljama.
Cilj je prijeći s riječi na djela, s konkretnim koracima i rokovima, rekao je jedan EU diplomat. Ipak, dok postoji široko slaganje o potrebi reforme, duboke podjele ostaju oko toga koče li energetska i klimatska politika EU-a, posebice ETS, gospodarski rast.
Ta podjela, u kojoj su zemlje srednje, istočne i južne Europe za promjene, dok im se druge, uključujući nordijske zemlje, protive, vjerojatno će biti glavno poprište sukoba kada je riječ o konkurentnosti.