Moskva je ponudila SAD-u quid pro quo dogovor prema kojem bi Kremlj prestao dijeliti obavještajne podatke s Iranom, poput preciznih koordinata američke vojne imovine na Bliskom istoku, ako Washington prestane Ukrajini dostavljati obavještajne podatke o Rusiji.
Dvije osobe upoznate s pregovorima između SAD-a i Rusije rekle su da je takav prijedlog dao ruski izaslanik Kiril Dmitrijev izaslanicima Trumpove administracije Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru tijekom njihovog sastanka prošlog tjedna u Miamiju, kaže Političko.
SAD su odbile prijedlog, dodali su izvori. Njima je, kao i svim drugim dužnosnicima spomenutim u ovom članku, zajamčena anonimnost zbog osjetljivosti razgovora.
U objavi na X, Dmitriev je izvješće o prijedlogu označio kao “lažni”.
Ipak, samo postojanje takvog prijedloga izazvalo je zabrinutost među europskim diplomatima, koji se brinu da Moskva pokušava zabiti klin između Europe i SAD-a u kritičnom trenutku za transatlantske odnose.
Američki predsjednik Donald Trump izrazio je ljutnju zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac. U petak su njegovi saveznici u NATO-u nazvao “KUKAVICE” i poručio: “PAMTIĆEMO!”
Bijela kuća je odbila komentirati. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Jedan diplomat EU nazvao je ruski prijedlog “skandaloznim”. Predloženi dogovor vjerojatno će potaknuti sve veće sumnje u Europi da sastanci između Witkoffa i Dmitrieva ne donose konkretan napredak prema mirovnom sporazumu u Ukrajini, već ih Moskva vidi kao priliku da uvuče Washington u dogovor između dviju sila koji drži Europu po strani.
Kremlj je u četvrtak objavio da su mirovni pregovori o Ukrajini, u kojima posreduje SAD, “na čekanju”.
Rusija je dala razne prijedloge u vezi s Iranom SAD-u, koji su ih svi odbili, rekla je druga osoba upoznata s raspravama. Ista je osoba rekla da su SAD također odbile prijedlog da se iranski obogaćeni uran premjesti u Rusiju, što prvi izvijestio Axios .
Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu suradnju s Iranom od početka rata, rekla je osoba upoznata s obavještajnim podacima. Wall Street Journal je prvi izvijestio o porastu i napisao da Moskva osigurava satelitske snimke i tehnologiju dronova kako bi pomogla Teheranu da gađa američke snage u regiji. Kremlj je to izvješće nazvao “lažne vijesti”.
Trump je tijekom nedavnog intervjua nagovijestio vezu između razmjene obavještajnih podataka s Iranom i Ukrajinom za Fox News rekavši da bi ruski predsjednik Vladimir Putin “možda im [Iranu] malo pomaže, da, pretpostavljam, i vjerojatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”
SAD nastavlja dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako smanjuje drugu potporu. Washington je prošle godine nakratko pauzirao dijeljenje podataka nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Taj nagli prekid razmjene obavještajnih podataka sa SAD-om izazvao je kaotičnu svađu među saveznicima i otkrio duboke napetosti u partnerstvu s Kijevom.
Jedan europski diplomat pokušao je umanjiti rizik ruskog prijedloga, ističući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron u siječnju rekao da Francuska sada daje “dvije trećine” vojnih obavještajnih podataka Ukrajini.
Ipak, razmjena obavještajnih podataka ostaje posljednji ključni stup američke potpore Ukrajini nakon što je Trumpova administracija obustavila većinu svoje financijske i vojne pomoći Kijevu prošle godine. Washington nastavlja isporučivati oružje Ukrajini, ali u okviru programa pod vodstvom NATO-a u kojem saveznici plaćaju SAD-u za oružje. Međutim, isporuke kritičnog streljiva protuzračne obrane pod pritiskom su zbog američko-izraelskog rata s Iranom.
Nedavno je Trumpova administracija odlučila ublažiti sankcije ruskoj nafti kako bi ublažila pritisak na naftna tržišta, što je izazvalo snažnu zabrinutost i kritike europskih čelnika poput njemačkog kancelara Friedricha Merza.