Iz Zemaljskog muzeja BiH oglasili su se nakon što su iz medija saznali da će danas, 24. marta, na Capitol Hillu u Washingtonu, povodom obilježavanja početka praznika Pesaha, biti upriličeno predstavljanje Sarajevske hagade.
Prezentaciji će prisustvovati predstavnici američke administracije, Kongresa i Senata, vjerskih zajednica iz BiH i SAD-a, te veleposlanik Bosne i Hercegovine u SAD-u Sven Alkalay, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Nisu upoznati
Sukladno tome, kako su naveli, Zemaljski muzej BiH dužan je dati osnovna pojašnjenja.
– Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osim medijski, nije upoznat niti na bilo koji drugi način, čak ni formalno, uključen u organizaciju navedene prezentacije. Organizatori spomenute prezentacije nisu tražili od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da im dostavi podatke, fotografije ili bilo koji proizvedeni materijal na temu Sarajevske hagade, poput faksimilnog izdanja „Sarajevska hagada, povijest i umjetnost“ ili npr. Izložba “Tri života Sarajevske Hagade”. Naravno, ne osporavamo pravo političkih i vjerskih predstavnika Bosne i Hercegovine da neovisno o Zemaljskom muzeju promoviraju pojedine predmete iz naših zbirki, kao i ideje ili značenja koja oni nose sa sobom, ali moramo istaći činjenicu da se radi o vrlo „neuobičajenoj“ praksi zaobilaženja neposrednog vlasnika istih. Navedeno izražavamo poučeni prethodnim negativnim iskustvima u kojima smo bili suočeni s ilegalnim tiskanjem i komercijalnim korištenjem dijelova ili cijelog rukopisa Sarajevske Hagade od strane više udruga ili izdavača, na što smo ranije bezuspješno upozoravali – navode iz Zemaljskog muzeja BiH.
Iz ove najstarije bosanskohercegovačke muzejske ustanove smatraju neprimjerenim prepuštati njenu prezentaciju u ruke nepoznatim osobama, bez konzultacija sa osobljem Muzeja u čijem je vlasništvu rukopis.
– Od ukupno 138 godina postojanja, Zemaljski muzej BiH je 132 godine vlasnik Sarajevske hagade. Isto toliko vremena kustosi i stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kontinuirano i prije svega stručno i kompetentno brinu, čuvaju i štite jedan od najpoznatijih rukopisa iz 14. stoljeća, a vjerojatno i najpoznatiji i najvrjedniji primjerak židovske srednjovjekovne umjetnosti uopće. Posljednjih godina naša ustanova ulaže velike napore u očuvanje i promociju Sarajevske hagade po najvišim muzeološkim i izdavačkim standardima: prostor u kojem se čuva i izlaže originalni rukopis opremljen je prema najvišim međunarodnim konzervatorsko-sigurnosnim pravilima, a moguće ga je razgledati u određenim terminima bez posebne ulaznice; Sarajevska Hagada uvrštena je na UNESCO-ov popis Memorija svijeta; upriličena je izložba „Tri života Sarajevske hagade“ koja je uspješno predstavljena ne samo u regiji, već iu europskim zemljama.
Faksimil i studija
Kako su istakli, posebno su ponosni na objavljivanje faksimila i prateće studije “Sarajevska hagada, povijest i umjetnost”, koja je osim na BHS jeziku objavljena i na engleskom i francuskom jeziku.
– Nabrojani uspjesi postignuti su nebrigom svih bosanskohercegovačkih političara, a ne njihovom zaslugom. Ipak, sasvim smo uvjereni da će aktualni ministar vanjskih poslova BiH, kao i predsjedatelj Predsjedništva BiH, ovom prilikom upoznati predstavnike američke administracije s razlozima, kao i njihovim osobnim i institucionalnim, prije svega uspješnim nastojanjima da se 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma riješi pitanje financiranja Zemaljskog muzeja BiH. Jednako tako smo sigurni da će predstavnici američke administracije sa zanimanjem, razumijevanjem i simpatijama saslušati argument koji opravdava činjenicu da se famozna, “700.000.000 USD” vrijedna Sarajevska Hagada, poznata kao “naša Mona Lisa”, još uvijek nalazi u državnoj instituciji koja se, zajedno sa svojim zaposlenicima, desetljećima drži na rubu egzistencije i izvan bilo kakvog financiranja. Ako ništa, vjerujemo da će barem uspjeti u nastavku podržavanja “samoodrživosti” muzeja, poticanjem novog vala turista koji će doći vidjeti rukopis i kupiti faksimil, kad već ne mogu – stoji u priopćenju Zemaljskog muzeja BiH.