Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine vrijeme kao da je stalo.
Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa bi trebala biti negdje na jugu, na osunčanom hercegovačkom kršu.
Hercegovina – naša “Plava zona”
Plave zone su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često dožive stotinu godina u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.
Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u suradnji s National Geographicom, identificirajući pet mjesta na planetu koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih je pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.
Ako gledamo BiH, slobodno možemo reći da je Hercegovina „Plava zona“ Bosne i Hercegovine.
Statistika je neumoljiva
Statistički podaci statističkih agencija već godinama potvrđuju isti trend: stanovnici hercegovačkih općina u prosjeku žive nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke općine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa čak i 90 godina.
Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:
Domaća mediteranska prehrana: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija, već i nutritivni štit za srce i krvne žile.
Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.
Genetika i “tvrdoglavost”: ne treba zanemariti ni genetski kod ni specifični mentalitet – hercegovački humor i druženje uz kavu najbolji su lijek protiv samoće i stresa.
Radovi u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i tjelesna aktivnost doprinose dugovječnosti.
Ljubuški: Grad stogodišnjaka
Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje s ponosom nosi titulu „grada dugovječnosti“, to je nedvojbeno Ljubuški.
Ovaj gradić na Trebižatu godinama je neslužbeni rekorder po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem stotog rođendana na ovim prostorima. Mještani u šali kažu da je tajna u kombinaciji čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nikamo ne žuri.
Što statistika kaže o ostalim regijama?
Dok dugovječnošću dominira jug, planinska područja poput Romanije i okolice Sarajeva također imaju svoje “rekordere”. Dugovječnost se tamo pripisuje čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima, no hercegovački krš i dalje ostaje neupitan u ukupnom prosjeku.
Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina duže.