Prvi travanj, dan u cijelom svijetu poznat po zezanciji, već stoljećima uveseljava ljude, ali i zbunjuje povjesničare.
Iako je riječ o jednom od najraširenijih svjetskih običaja, njegovo točno podrijetlo do danas nije sa sigurnošću utvrđeno, a upravo ga taj spoj tradicije i tajanstvenosti čini posebno zanimljivim.
Najpoznatija i povijesno najutemeljenija teorija seže u Francusku u 16. stoljeću. Uvođenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine proslava Nove godine pomaknuta je s kraja ožujka, odnosno početka travnja na 1. siječnja.
No, vijest o promjeni nije stigla svugdje u isto vrijeme, a dio stanovništva je odbija prihvatiti. Oni koji su ustrajali u starom običaju i Novu godinu slavili početkom travnja postali su meta ismijavanja. Nazivali su ih “travanjskim budalama”, a na njihov račun su se zbijale šale poput slanja na besmislene poslove ili davanja lažnih poklona.
Vjeruje se da se današnji Prvi travanj razvio iz te prakse. No, neki povjesničari smatraju da su korijeni ovog običaja još stariji. U starom Rimu se krajem ožujka održavao festival Hilaria tijekom kojeg su se građani maskirali i ismijavali jedni druge i vlast, što uvelike podsjeća na današnje prvotravanjske podvale.
Sličan duh nalazimo iu srednjovjekovnom “Prazniku luda”, danu kada su se društvene norme okrenule naglavačke, a kaos i humor preuzeli glavnu ulogu. Iako nema izravne veze s 1. travnjem, ovi primjeri pokazuju da su ljudi u prošlosti cijenili i dane kada su pravila privremeno ukinuta.
Jedan od najranijih pisanih tragova koji bi se mogli povezati s ovom tradicijom potječe iz Engleske u 14. stoljeću. U “Canterburyjskim pričama” Geoffreya Chaucera spominje se “32. ožujka”, što mnogi tumače kao šifriranu aluziju na 1. travnja.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ova tvrdnja nejasna i podložna različitim tumačenjima te se ne može smatrati pouzdanim dokazom. Do 18. stoljeća običaj se čvrsto ustalio diljem Europe, posebice u Velikoj Britaniji, gdje su se razvile specifične podvale poput slanja ljudi u “uzaludnu potragu”.
Tradicija se kasnije proširila u Sjedinjenim Državama i ostatkom svijeta. S pojavom masovnih medija, prvotravanjske šale dobile su sasvim novu dimenziju. Jedna od najlegendarnijih prijevara dogodila se 1957. godine, kada je BBC emitirao prilog o berbi špageta sa drveća u Švicarskoj, u što su mnogi gledatelji povjerovali.
Danas je Prvi travanj globalni fenomen koji obuhvaća sve, od bezazlenih obiteljskih šala do pažljivo osmišljenih marketinških kampanja velikih kompanija koje tog dana namjerno brišu granicu između stvarnosti i laži.
Unatoč brojnim teorijama, važno je istaknuti da ne postoji jedinstven i konačno potvrđen izvor ovog običaja. Objašnjenje vezano uz promjenu kalendara još uvijek je najprihvaćenije, ali nije bez svojih slabosti.
Upravo zato Prvi travanj ostaje zanimljiv podsjetnik na isprepletenost povijesti, humora i društvenih običaja te na univerzalnu ljudsku potrebu da se barem jedan dan u godini posveti smijehu i bezazlenim šalama.
A jesi li koga zeznuo danas?