Provedbu projekta Južne plinske interkonekcije “koči” pitanje državne imovine.
Ovo pitanje ponovno se nametnulo kao ključna prepreka realizaciji strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija, zbog čega je sve veći interes međunarodne zajednice.
Iako su neki od federalnih parlamentaraca pokušavali objasniti da problem neće biti polaganje cjevovoda pod zemljom, već samo izgradnja plinskih elektrana, poznavatelji zakona kažu da je državna imovina i pod zemljom i na zemlji i da se to pitanje mora riješiti.
Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, koje je već dva desetljeća jedna od ključnih političko-pravnih prepreka, ponovo je u fokusu.
Unatoč nekoliko pokušaja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zakon nikada nije usvojen.
Što se dogodilo u međuvremenu?
Prije više od 20 godina Ured visokog predstavnika donio je zabranu raspolaganja državnom imovinom, čime je spriječio njeno moguće otuđenje, ali i zapravo zamrznuo prostor za ulaganja koja zahtijevaju jasne vlasničke odnose. Upravo taj aspekt sada dolazi do izražaja.
Sagovornici Faktora ističu da je jedino ispravno rješenje i rješenje koje se može podržati princip da je država vlasnik državne imovine, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali i da se precizno definira način korištenja i upravljanja imovinom i omogući realizacija strateških projekata.
Među tim projektima ističe se Južna plinska interkonekcija.
Upravo ovaj projekt i trenutačno neriješeno pitanje korištenja državne imovine čini Amerikance više nego inače zainteresiranima za ovo pitanje na kojemu intenzivno rade.
Bez rješavanja pitanja državne imovine, realizacija ovakvih projekata nailazi na ozbiljne pravne i financijske prepreke, budući da međunarodne financijske institucije i investitori zahtijevaju potpuno jasne vlasničke odnose nad zemljištem i infrastrukturom.
Saopćili su i iz OHR-a.
– Trajno rješenje pitanja državne imovine zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera – rečeno je Feni iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Naime, veliki investicijski projekti, u posljednjem slučaju Južna interkonekcija, dolaze u pitanje zbog neriješenog pitanja raspolaganja državnom imovinom.
Iz OHR-a kažu da je Ustavni sud BiH bio vrlo jasan: država je nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za uređivanje pitanja državne imovine.
– Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo zaštite interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji dopušta posebne iznimke ako je to u javnom interesu, a to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata. Međutim, trajno rješenje zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis od strane domaćih političkih aktera – navodi se u odgovoru OHR-a.
Što je s Državnom komisijom za imovinu
Izvor Faktora ističe da bi problem mogla riješiti Komisija za pitanja državne imovine, koja, nažalost, već duže vrijeme ne funkcionira, s obzirom da, kako ističe, RS ne želi imenovati člana Komisije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je u medijima podsjetio da su već postojali mehanizmi koji su se mogli koristiti, uključujući i odluke njegovog prethodnika Paddyja Ashdowna.
– Imamo odluke Ustavnog suda BiH koji je više puta tražio da država na svojoj razini donese rješenje. Postoji mogućnost iznimki kada je u pitanju javni interes, ali moje je pitanje zašto se ne formira Povjerenstvo koje će odlučivati o tim iznimkama – kazao je Schmidt.
Upozorio je da zbog nepostojanja funkcionalnog Povjerenstva trpe lokalne zajednice, gradonačelnici i općine jer ne mogu realizirati infrastrukturne i industrijske projekte jer nemaju jasno definiran imovinski status.
– To se može učiniti bez izmjena zakona, samo uz suglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je u svemu tome Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – upitao je tada Schmidt.
Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) krajem ožujka usuglasile su stavove po pitanju državne imovine, navodeći da je njen vlasnik isključivo država Bosna i Hercegovina te da su sva druga rješenja neprihvatljiva.
Iz SDA su, odgovarajući na informacije da međunarodna zajednica razmatra modele rješavanja ovog pitanja, naglasili da je prema Ustavu BiH država jedini vlasnik državne imovine, te da kao takva mora biti upisana u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.
Istaknuli su da se upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom može regulirati samo zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz obavezno poštivanje Ustava i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
– SDA ne prihvaća prijedloge koji odstupaju od ova dva principa – poručeno je, uz dodatak da je, do donošenja zakona, potrebno formirati državno povjerenstvo koje bi odobravalo pojedinačna izuzeća kako ne bi došlo do blokada gospodarskog razvoja.
I Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u nekoliko je navrata ponovio kako ova stranka o ovom pitanju ima isti stav kao i SDA i SDP.
– Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da smo po mnogim pitanjima ujednačili stavove. Treba zaštititi interes BiH, a to omogućiti i svim drugim razinama vlasti, sukladno Ustavu. Odluka o državnoj imovini, ovakva kakva je sada, evidentno je prepreka investicijama u cijeloj Bosni i Hercegovini – naglasio je Čović.