Eksploatacija kamena u naselju Međudražje kod Bihaća već mjesecima izaziva zabrinutost lokalnog stanovništva zbog mogućeg ugrožavanja izvora pitke vode, štete na stambenim objektima i mogućih posljedica po zdravlje, dok nadležne institucije istovremeno iznose različita stajališta o zakonitosti dodjele i realizacije koncesije, kao i valjanosti popratne dokumentacije.
Okupljeni oko neformalne skupine “Plješevički oporod” mještani tvrde da je riječ o slučaju u kojem su, kako navode, opći propisi o zaštiti izvorišta Klokota i Privilice u suprotnosti s pojedinačnim dozvolama koje omogućuju rad kamenoloma.
Na terenu su, ističu, već vidljive posljedice miniranja na objektima i infrastrukturi.
– Nezamislivo je da netko izvrši miniranje takvog intenziteta. U mojoj stambenoj zgradi puknuo je zid, popucala je ploča, srušio se zid septičke jame. Sve sam to u dva navrata prijavljivao policiji, ali do danas nitko nije reagirao – kaže Safet Seferović, mještanin Međudražja.
Na problem ukazuje i njegov sugrađanin Ivica Murgić koji ističe kako se radovi izvode u neposrednoj blizini kuća i komunalne infrastrukture.
– Kamenolom je preblizu kućama. Miniranje dovodi do oštećenja stambenih objekata, ali i vodovodne mreže koja prolazi u neposrednoj blizini. Cijevi su oštećene, a mi smo ih prisiljeni sami popravljati i održavati – navodi Murgić.
FOTO: Sušilo za kosu
Nakon što je ukazano na moguće nepravilnosti, Gradska uprava Bihaća izvršila je analizu postojećeg ugovora o eksploataciji kamena na ovoj lokaciji. Kako navode, Gradsko vijeće je 2024. godine dalo suglasnost za prijenos prethodnog ugovora na novog koncesionara, ali su naknadno uočeni određeni problemi, prvenstveno vezani uz vodnu dozvolu.
– U postupku izdavanja dozvole pozivalo se na Pravilnik o vodozaštitnim zonama rijeka Klokot i Privilica iz 2009. godine, iako je na snazi novi pravilnik koji je donesen 2019. godine – pojasnila je Vildana Zulić iz Službe za upravljanje razvojem, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.
Grad Bihać je, kako se navodi, obavijestio Agenciju za vodno područje rijeke Save, kao i Ministarstvo gospodarstva Unsko-sanskog kantona, u čijoj su nadležnosti ugovori o koncesiji, te pokrenuo žalbeni postupak pred Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
– Grad Bihać je Ministarstvu privrede Unsko-sanskog kantona uputio akt u kojem se izričito traži da se ne pristupi potpisivanju novog ugovora o koncesiji, iz navedenih razloga – dodao je Zulić.
Iz Ministarstva privrede USK, međutim, navode da im takav zahtjev nije dostavljen, već samo obavijest o pokretanju postupka pred federalnim ministarstvom.
– Žalbeni postupak okončan je 12. rujna 2024. godine, povlačenjem zahtjeva za pokretanje upravnog postupka po žalbi podnesenoj 5. kolovoza 2024. godine. Time je vodna dozvola koju je Agencija za vodno područje rijeke Save izdala 10. ožujka 2023. godine ostala na snazi, a izdana je na rok od pet godina – navode iz Ministarstva.
Dodaju da su, nakon predaje kompletne dokumentacije i svih potrebnih dozvola i suglasnosti, sklopili ugovor o prijenosu koncesije, ističući da su ispoštovane zakonske procedure.
Agencija za vodno područje sliva rijeke Save pojašnjava da predmetna vodna dozvola ne predstavlja suglasnost za rad kamenoloma.
– Vodna suglasnost odnosi se isključivo na ispuštanje otpadnih voda s lokacije kamenoloma “Podići”, kao i na aktivnosti koje mogu imati specifične utjecaje na vode tijekom izvođenja radova. To je samo jedna u nizu suglasnosti potrebnih za odobrenje rada kamenoloma, a izdaju ih i druga nadležna tijela – navode iz Agencije.