U organizaciji Fondacije Studio za društvene promjene – ACT, sinoć je u Centru za kulturu Goražde održana tribina o Studiji uticaja na okoliš HE Buk Bijela na rijeci Drini.
O brojnim nedostacima i mogućim posljedicama za stanovništvo i okoliš govorio je akademik Muriz Spahić, ugledni hidrolog i umirovljeni profesor PMF-a, dok je događaj moderirao akademik Redžep Dizdarević.
Istaknuo je kako je detaljno analizirao opsežnu studiju s više od 840 stranica, te uočio niz metodoloških i znanstvenih nedosljednosti koje bi, prema njegovim riječima, mogle imati ozbiljne implikacije.
– Dok drugi pričaju, ja sam čitao studiju utjecaja na okoliš i na temelju tog čitanja vidio niz nedosljednosti, kako metodoloških tako i znanstvenih. U toj analizi uočio sam niz problema koji mogu imati negativne posljedice za stanovništvo i naselja u dolini rijeke Drine, posebno na području Goražda i BPK-a – kazao je Spahić.
Upozorio je da dodatne oscilacije vodostaja, uz postojeći utjecaj HE Piva, mogu dodatno pogoršati stanje na terenu.
– Ako znamo da su oscilacije zbog rada HE Piva dosezale i do 190 centimetara, a da je projektom HE Buk Bijela predviđeno dodatno povećanje od 66 centimetara, nije teško pretpostaviti s kakvim se problemima može susresti BPK Goražde. Ovo područje nalazi se između HE Višegrad nizvodno i HE Piva uzvodno, a nova hidroelektrana ne bi riješila problem velikih voda, već bi ga višestruko povećala. Iz tih razloga došao sam da građanima Goražda otvorim oči, da se sami izbore za ono što je njihovo. A njihovo je pravo na zdrav okoliš i očuvanje materijalno-tehničkih sredstava s jedne strane, a s druge strane na očuvanje golog života – naglasio je.
Između ostalog, ukazao je na nepostojanje ključnih elemenata u studiji, poput hidroklimatskog monitoringa, koji bi omogućio pravovremeno upravljanje vodnim režimom u slučaju velikih oborina.
– Bez hidroklimatskog monitoringa, koji podrazumijeva precizna mjerenja i pravovremenu reakciju, nemoguće je adekvatno gospodariti vodama. Studija ne govori gotovo ništa o ovom pitanju i to je jedan od njenih ključnih nedostataka – naglasio je Spahić.
Podsjetio je i na poplave iz 2010. godine, kada je nakon naglog ispuštanja vode iz HE Piva poplavljen veliki broj objekata u Goraždu, ističući da se to više ne može ponoviti.
Ukazao je i na klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske nepogode.
– U vrijeme klimatskih promjena, kada u samo 24 sata može pasti tromjesečna količina oborina, ovakve projekte treba planirati s dodatnim oprezom. U suprotnom, posljedice mogu biti dalekosežne – kazao je Spahić.
Naglasio je i važnost očuvanja bioraznolikosti Podrinja, podsjetivši da su 164 znanstvenika i stručnjaka iz Europe potpisala peticiju kojom se traži izrada nove studije o zaštiti prirodnih vrijednosti ovog područja.
– Dolina Drine predstavlja jedinstveni prirodni sustav, s bogatom biološkom raznolikošću, uključujući rijetke vrste poput mladica. Ovakvi projekti moraju poštovati te činjenice i ne smiju ugrožavati neponovljivi prirodni krajolik – rekao je.
Spahić je pozvao građane da se aktivno uključe u zaštitu svog životnog prostora.
– Ako su se građani Goražda izborili za slobodu i pravo na život, onda imaju pravo i na sigurnu i zdravu životnu sredinu. Ne smije se ponoviti scenarij iz 2010. godine, kada su visoki vodostaji napravili velike štete – kazao je između ostalog akademik Spahić.