Kampanja pod plaštom sindikalne borbe: Je li Beširoviću stalo do pozicioniranja trojke na izborima ili do dobrobiti radnika

Objavljivanjem analiza, anketa i rang lista političkih aktera, koje je danas javnosti prezentirao Sindikat sindikata Bosne i Hercegovine, jasno je da se vrši koordinirani pritisak na stranke pred izbore, nastojeći ih natjerati da se jasnije definiraju o pravima iz rada, prije svega o neradnoj nedjelji.

Predsjednica Sindikata sindikata BiH Mersiha Beširović kazala je da radnici u privatnom sektoru ove godine “više nemaju izgovora” da ostanu po strani kada su u pitanju izbori, najavljujući projekt čiji je cilj direktno utjecati na njihovu političku mobilizaciju.

– Opće je prihvaćeno da radnici u privatnom sektoru ne izlaze na izbore. Ove godine nemamo izgovora da ne izađemo. Upravo zbog toga pokrenuli smo projekt „Radnički 2026 – glasaj za svoja prava“ – kazao je Beširović.

Kako ističe, cilj projekta nije samo povećanje izlaznosti, već i svojevrsno “političko opismenjavanje” radnika.

– Želimo im ponuditi konkretne podatke – što političke stranke nude, što su do sada napravile i na temelju toga da radnici formiraju svoje mišljenje i odluče za koga će glasati – rekla je.

Anketa o ulazu u Uniju pokazala je zanimljiv, ali i zabrinjavajući obrazac.

Čak 82 posto ispitanika smatra da su stavovi stranaka o radničkim pravima ključni pri donošenju odluke, no istodobno veliki broj njih nema jasnu sliku o tim stavovima.

– Ono što smo vidjeli jest da radnici, iako prate društvene mreže, zapravo ne znaju što zagovaraju pojedine političke stranke. Oni su gotovo isključivo fokusirani na pitanje neradne nedjelje, dok druge teme ostaju u drugom planu – istaknuo je Beširović.

Prema istraživanju koje je proveo Sindikat, za stranke Trojke glasalo bi navodno 49 posto radnika, dok je zabrinjavajuće da čak 33 posto ispitanika iz ciljne skupine uopće ne bi glasalo.

Sindikat otvoreno priznaje da želi postati središnje mjesto informiranja radnika o političkim opcijama.

– Plan je na našoj web stranici objediniti objektivnu analizu stavova političkih subjekata. Radnici će moći jasno vidjeti tko što nudi i kako se ponašao u praksi – kaže Beširović.

Ističe da izlazak na izbore “ne košta ništa”, te da je to osobna odluka svakog radnika.

– Nitko ne zna za koga će glasati. To je pitanje savjesti. Ali želimo da ta odluka bude informirana – dodaje.

Analiza Sindikata, koja je obuhvatila 24 političara iz šest stranaka, pokazuje da je neradna nedjelja najjasnija linija podjele na političkoj sceni.

– Ova se tema više ne promatra samo kao pitanje organizacije rada, već kao ozbiljno gospodarsko i socijalno pitanje – stoji u analizi.

Prema ocjenama Sindikata, najveću podršku radničkim pravima i neradnoj nedjelji imaju Naša stranka i SDP, dok su znatno slabije ocijenjeni SDA, SBiH, HDZ i DF.

– Naša stranka je dobila ocjenu 5, SDP 4,5, dok SDA ima 1. SDP je spreman na izmjene Zakona o radu, dok ostalim strankama često nedostaje jasan i jedinstven stav – istaknuto je na konferenciji za novinare.

Posebno je naglašeno da unutar pojedinih stranaka postoje razlike između službenih politika i stavova pojedinaca.

– Imamo situacije da se pojedinci glasno zalažu za radnička prava, ali to nije nužno i stav cijele stranke – istaknuto je.

Iako Unija formalno inzistira na političkoj neutralnosti, projekt ima očitu dimenziju pritiska na političke aktere – posebice oko teme neradne nedjelje.

– Projekt zadržava političku neutralnost, ali mu je cilj jačanje demokracije i zaštita već stečenih radničkih prava – kaže Beširović.

U praksi to znači da će se političare javno rangirati i analizirati na temelju njihovih stavova i djelovanja.

Druga faza projekta već je u tijeku i uključuje izravno anketiranje političkih predstavnika – od predsjednika stranaka do ministara i zastupnika.

– Svima su poslani upitnici. Želimo uključiti što širi politički spektar – poručili su.

Treća faza projekta podrazumijeva javno predstavljanje rezultata koji će biti dostupni putem posebne rubrike na web stranici Sindikata.

Ovakav pristup pokazuje da Sindikat sve otvorenije ulazi u prostor političkog utjecaja, ne kroz izravnu podršku strankama, već kroz selektivno zastupanje njihovih politika.

U kontekstu slabog odaziva i slabo informiranih radnika, to može imati značajan učinak.

Pitanje je, međutim, hoće li radnici doista izaći na izbore ili će ovaj pokušaj mobilizacije ostati na razini dobrih namjera.