Američki demokratski senator Richard Blumenthal izjasnio se za CNN da “neposredan vojni napad ostaje vrlo realna opcija”, citirajući informacije s povjerljivih brifinga i drugih izvora. U razgovoru s novinarkom Erin Burnett upozorio je da je takav scenarij “duboko uznemirujući”, jer bi mogao dovesti američke vojnike u izravnu opasnost i izazvati velike ljudske gubitke.
Blumenthal je naglasio da ne može iznositi konkretnije detalje zbog povjerljive prirode informacija koje je dobio, ali je napomenuo da se među vojnim čelnicima već duže vrijeme raspravlja o mogućoj vojnoj akciji. Iako nije želio prognozirati kada bi do mogućeg napada moglo doći, rekao je da se ta opcija ozbiljno razmatra.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump trebao je od dužnosnika Pentagona primiti novosti o vojnim opcijama vezanim uz Iran, istovremeno vršeći pritisak na Teheran da pristane na novi sporazum.
Prema izvorima, posrednici iz Pakistana očekuju da bi Iran već danas ili najkasnije do petka mogao podnijeti revidirani mirovni prijedlog, nakon što je prethodna verzija odbijena u Washingtonu.
Trump je rekao da samo on i uski krug ljudi znaju pravo stanje pregovora, sugerirajući da se oni nastavljaju unatoč javnom dojmu zastoja.
Naveo je da se razgovori trenutno vode telefonom, a da će američki odgovor ovisiti o tome koliko je Iran spreman ograničiti svoj nuklearni program.
Raniji iranski prijedlog, koji je odbijen, predviđao je prvo otvaranje Hormuškog tjesnaca, a tek potom rješavanje nuklearnog pitanja.
S druge strane, republikanski senator Rick Scott rekao je za CNN da bi predsjednik trebao imati ovlasti nastaviti vojnu akciju protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Cijela situacija ukazuje na istovremeno traženje diplomatskih i vojnih opcija – dok traju pokušaji novog dogovora, sve su glasnija upozorenja da bi sukob svakog trenutka mogao eskalirati.
Iran je u četvrtak zaprijetio da će odgovoriti “dugim i bolnim udarima” na američke položaje ako Washington obnovi svoje napade, ponavljajući svoje pravo na kontrolu Hormuškog tjesnaca. Takav stav dodatno komplicira američke planove o formiranju međunarodne koalicije koja bi ponovno otvorila ovaj ključni pomorski put.
Dva mjeseca nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana, jedan od najvažnijih svjetskih morskih prolaza ostaje zatvoren, blokirajući oko dvadeset posto globalnih zaliha nafte i plina.
Posljedice su već vidljive – cijene energije strmoglavo rastu, a sve više ekonomista upozorava na ozbiljan rizik usporavanja globalnog gospodarstva.
U takvom okruženju tržišta pokazuju izrazitu nestabilnost. Cijene nafte počele su padati u četvrtak ujutro, nakon što su prethodno dosegnule najvišu razinu u četiri godine, potaknute izvješćima da američki predsjednik Donald Trump razmatra daljnju eskalaciju sukoba s Iranom.
Američka referentna nafta West Texas Intermediate za isporuku u lipnju pala je 1,4 posto na oko 105 dolara po barelu, nakon što je preko noći dosegla gotovo 111 dolara.
Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da lipanjski ugovori istječu danas, što obično znači još izraženije oscilacije cijena.
Ukupna situacija pokazuje koliko je kriza duboka – dok se razmišlja o novim eskalacijama na političkom i vojnom planu, globalno energetsko tržište već snažno reagira, a posljedice se prelijevaju na šire gospodarstvo.