Prije 34 godine Sarajevo je hrabrošću odbranilo Bosnu i Hercegovinu.
Bila je to prva velika bitka za glavni grad naše zemlje.
Specijalne postrojbe tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojnih formacija spriječene su 2. svibnja 1992. godine zauzeti zgradu Predsjedništva BiH.
Da je tada palo Predsjedništvo BiH, povijest bi krenula drugim tokom.
Pokušaj specijalnih jedinica JNA da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH kulminirao je na Skenderiji, gdje ih je zaustavila Specijalna jedinica RMUP-a i Teritorijalne obrane RBiH koju su činili građani Sarajeva.
Agresor je pokušao zauzeti i druge značajne objekte u centru grada, zgradu Skupštine i Općine Centar, s ciljem eliminiranja rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine.
Grad je ostao bez struje i vode, a borba se vodila od 10 do 15 sati. Padale su granate, pucalo se iz automatskog oružja. Fotografije zapaljenih sarajevskih tramvaja i zapaljenih zgrada obišle su svijet.
Tog 2. svibnja oko 13 sati oklopna vozila i tenkovi krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Gradske skupštine.
Suprotstavili su im se hrabri, ali neiskusni i vrlo slabo naoružani branitelji, pripadnici Patriotske lige, Vikićevi specijalci, pričuvni sastav policije, kao i novoosnovana Teritorijalna obrana.
Istog dana zapaljena je i zgrada glavne pošte u Sarajevu, koja je u potpunosti izgorjela, a grad je ostao bez telefonskih veza.
Požar u pošti izazvala su dva djelatnika pošte, inženjeri iz Beograda i Zadra kako bi onesposobili poštu i komunikaciju u općinama Stari Grad i Centar.
Počinitelji su uhićeni, nakon čega su priznali da su podmetnuli požar. Na kraju su razmijenjeni za pripadnike Armije BiH koje je agresor zarobio.
Predsjednika Republike BiH Aliju Izetbegovića uhitile su jedinice JNA, predvođene generalom Vojislavom Đurđevcem.
Izetbegović je uhićen na sarajevskom aerodromu, na povratku s pregovora u Lisabonu. Potom je odveden u Lukavicu u vojarnu bivše JNA, odakle su vođeni pregovori putem televizije.
Izravna veza između zarobljenog Izetbegovića, članova Predsjedništva Stjepana Kljujića, Ejupa Ganića i Fikreta Abdića te generala JNA Vojislava Đurđevca ostvarena je upravo putem televizije.
Predsjednik Izetbegović razmijenjen je 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana
Bivša JNA se 10. svibnja deklarativno povukla iz Bosne i Hercegovine, iako je suštinski ostala uključena u agresiju na našu zemlju do samog kraja.
Naime, bivša JNA kasnije je preimenovana u Vojsku RS, a nova vojna formacija preuzela je organizaciju i kompletno naoružanje vojske koju su zajednički gradili svi jugoslavenski narodi više od 40 godina.
Sljedeće četiri godine ovaj udruženi vojni stroj je brutalno razarao opkoljeno Sarajevo i terorizirao njegove građane.
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Pod snajperima, granatama, bez struje, vode, grijanja, slobode… izdržali su Sarajlije.
Pobijedila je upornost da se brani grad i želja za opstankom i Sarajevo nikada nije palo u ruke agresora.