U tekstu koji je objavio BBC piše kako je najmoćnija osoba u BiH potvrdila da se povlači pod pritiskom SAD-a.
Christian Schmidt obnaša dužnost međunarodnog visokog predstavnika od 2021., što je drugi najdulji mandat od bilo kojeg visokog predstavnika. Njegovo vrijeme na toj poziciji bilo je ispunjeno sukobima i kontroverzama, piše ugledni britanski medij.
Iz njegova ureda priopćeno je kako je Schmidt osobno odlučio prekinuti svoju službu u provedbi mira u BiH.
– Njegovo imenovanje nikada nije odobrila Rusija, a sada se čini da je izgubio i potporu SAD-a, što njegovu poziciju čini neodrživom. Šira zagonetka je ima li sam Ured visokog predstavnika budućnost i, ako ne, gdje bi to ostavilo Bosnu – navodi BBC.
Ta uloga, podsjećaju, datira još od Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan “razarajući etnički sukob u zemlji”.
Visoki predstavnik kojeg su imenovali UN trebao bi osigurati poštivanje sporazuma i ima široke ovlasti da drži pod kontrolom uvijek nesložne etno-političke vođe zemlje.
Podsjećaju da je tijekom svog mandata visokog predstavnika Paddy Ashdown nezaboravno iskoristio takozvane “bonske ovlasti” smijenivši 60 dužnosnika bosanskih Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja suradnje s Haaškim sudom. Ashdown je, ističu, zasluženo dobio ne baš laskavi nadimak “komesar za Bosnu”.
Naknadni nositelji funkcija bili su, kako ističu, znatno suzdržaniji. Međunarodni navijači Bosne i Hercegovine usredotočili su se na čelnike zemlje koji sami rješavaju svoje poslove. Neuspjeh tog pristupa, kažu, odrazio se na Schmidtovu aktivističniju ulogu nakon imenovanja.
– Više puta je koristio bonske ovlasti da blokira separatističke zakone koje je promovirao čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je ignorirao te blokade. Ova borba dovela je do toga da je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti – navodi se u analizi BBC-ja.
No čini se, navodi BBC, da će Dodik biti dugoročni pobjednik. Njegovo skupo angažiranje lobista iz Washingtona, kažu, isplatilo se kada su mu SAD ukinule višegodišnje sankcije.
Cinici su, piše BBC, primijetili naknadnu Dodikovu potporu dodjeli projekta velikog plinovoda dosad nepoznatoj američkoj tvrtki povezanoj s obitelji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nasuprot tome, kažu oni, čini se da su Schmidtove rezerve prema projektu Južne interkonekcije koštale potpore Washingtona.
– Sljedeći potez mogao bi biti presudan za budućnost Bosne – zaključuje BBC.
Schmidt kaže da će ostati na dužnosti dok se ne izabere nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive na zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
– Ako SAD zauzme sličan stav, Bosna bi mogla izgubiti jedinu figuru koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etnonacionalističkih vođa – prenosi BBC.