Alarm iz Ustavnog suda BiH: Neizvršene odluke, politički pritisci i Južna interkonekcija otvaraju novo ustavno pitanje

U trenutku kada Ustavni sud BiH radi u nepotpunom sastavu, a njegove odluke godinama ostaju neprovedene, iz vrha Suda dolazi ozbiljno upozorenje.

Suci Ustavnog suda BiH upozorili su na konferenciji za novinare da političko ignoriranje ustavnih obveza i institucionalna pasivnost mogu dovesti do paralize jedne od najvažnijih institucija države, s izravnim posljedicama po pravnu sigurnost građana i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

Dok pitanje Južne interkonekcije dodatno otvara raspravu o vlasništvu nad državnom imovinom, iz Ustavnog suda BiH poručuju da Sud iu nepotpunom sastavu ostaje ustavan i funkcionalan, ali upozoravaju da će sporovi oko državne imovine, politički neriješene odluke i osjetljiva ustavna pitanja biti među najvećim pravnim izazovima za BiH u narednom periodu.

Predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman, odgovarajući na pitanje novinara kako se biraju suci i zašto se ne biraju svi, naglasio je da je Ustav BiH jasan kada je u pitanju izbor sudaca, te da se oni ne biraju kao predstavnici naroda, već prema ustavnoj formuli – dvoje sudija iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH.

– Mi ovdje ne predstavljamo nikoga osim Ustava i vlastitog profesionalnog integriteta. Svaki glas suca je jednako vrijedan. Uvjereni smo da Ustavni sud u ovom svojstvu radi u skladu s Ustavom, iako bi svakako bilo bolje da radi u punom sastavu – kazao je Ćeman.

Govoreći o odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta i problematici provedbe presude “Ljubić”, potpredsjednica Suda Valerija Galić kazala je da se predmet formalno još uvijek vodi kao neizvršen, te da je zatraženo očitovanje nadležnih institucija.

– Ustavni sud je ranije obavijestio javnost da će analizirati je li presuda Ljubić izvršena odlukom koju je nametnuo visoki predstavnik. Zbog rada u nepotpunom sastavu taj predmet još nije okončan – rekao je Galić.

Larisa Velić, sutkinja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, govorila je o problemu državne imovine, ističući da je Sud ranijim odlukama jasno zauzeo stav da samo Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine može donijeti zakon kojim se regulira državna imovina.

Kako je navela, državnu imovinu čine šume, poljoprivredno zemljište, druga nepokretna imovina koju je Bosna i Hercegovina naslijedila, ali i imovina stečena po drugim pravnim osnovama. Upravo zbog toga, upozorila je, pitanje vlasništva moglo bi imati izravne posljedice na realizaciju Južne interkonekcije, posebice ako se otvore novi sporovi oko građevinskog i poljoprivrednog zemljišta.

Posebno je upozorila na praksu pojedinih općina i gradova koji se još uvijek pozivaju na stare propise prilikom raspolaganja zemljištem.

– Problem je što se pojedine jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, i dalje pozivaju na stare zakone o građevinskom zemljištu. No, od 2003. godine općine ne mogu biti nositelji državne imovine, niti lokalne razine vlasti mogu samostalno raspolagati imovinom koja pripada državi – rekao je Velić.

Još jednom je naglasila da je Ustavni sud svojim ranijim odlukama jasno odredio da se pitanje državne imovine može regulirati samo zakonom na državnoj razini, koji treba donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Dodala je kako eventualna promjena namjene zemljišta, uključujući građevinsko ili poljoprivredno zemljište, ne znači automatski i promjenu vlasništva, što bi, kako je upozorila, moglo biti jedno od ključnih pravnih pitanja u realizaciji projekta Južne interkonekcije.

Na pitanje kada će Sud odlučiti o žalbi koju je SNSD podnio u vezi s izmjenama Krivičnog zakona BiH, Ćeman je rekao da je taj predmet već u procesuiranju.

– Predmeti koji se odnose na apstraktnu ocjenu ustavnosti odmah se stavljaju u postupak. Čim analiza bude gotova, Ustavni sud će donijeti odluku. U ovom trenutku ne mogu govoriti o tačnom roku, ali će Sud odgovoriti u okviru svojih ustavnih obaveza – rekao je Ćeman.

Komentirajući nagađanja o međunarodnim pritiscima i ulozi visokog predstavnika u pitanjima državne imovine, Ustavni sud je kazao kako Sud nije institucija koja daje političke prijedloge ili komentira mandat visokog predstavnika.

– To nije pitanje za Ustavni sud. Naš posao je isključivo zaštita Ustava i donošenje odluka u okviru nadležnosti koje su nam date Ustavom Bosne i Hercegovine – poručili su iz Suda.

Ćeman je danas kazao da ova institucija nije dio zakonodavne, izvršne ili redovne sudske vlasti, već je Ustavom pozicionirana kao posebna, samostalna i neovisna institucija koja djeluje kao korektivni faktor drugim granama vlasti.

Podsjetio je da je jedino Ustavni sud nadležan donositi pravilnike i opće akte koji se odnose na postupke pred tim sudom, a sadašnji je poslovnik donesen jednoglasno prije nekoliko godina.

Istaknuo je da Ustavni sud uživa potpunu samostalnost i neovisnost, kako administrativno tako i finansijski, te da ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

– Ustavni sud je jamac pravne sigurnosti i institucionalne stabilnosti. Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće, a njihovo nepoštivanje je kazneno djelo – kazao je Ćeman.

Govoreći o radu te institucije, naveo je da Ustavni sud od 2022. godine radi u nepotpunom sastavu. Prema njegovim riječima, Sud trenutno radi sa sedam sudaca, dok bi u punom kapacitetu Veliko vijeće trebalo činiti šest domaćih sudaca.

Upozorio je da je zbog manjka sudaca i nemogućnosti rada Velikog vijeća značajno usporeno rješavanje predmeta.

– Krajem prošle godine imali smo 13.625 neriješenih predmeta, dok je prije ovog sudačkog deficita taj broj bio manji od 3000. Tijekom prošle godine zaprimljen je 5.671 predmet, a riješena su 2.503 – kazao je Ćeman.

Dodao je da, unatoč opterećenosti i rastućem broju neriješenih predmeta, Sud i dalje bilježi stalni priljev žalbi iz oba entiteta i Brčko Distrikta, što pokazuje da građani i dalje imaju povjerenja u ovu instituciju.

– Građani imaju pravo da se o njihovim žalbama odlučuje, ali u ovim okolnostima, nažalost, Ustavni sud ne može odgovoriti na sve zahtjeve u razumnom roku – kazao je.

Pozvao je nadležne institucije da hitno izaberu nedostajuće suce kako bi se osigurala puna funkcionalnost i dodatno zaštitio legitimitet Suda.

– Ustavni sud kao institucija nema problema. Ostajemo konstitutivni, legalni i legitimni i u ovom smanjenom sastavu. No, mi danas imamo pripremljeno više od 5.000 nacrta rješenja kojima je obuhvaćeno blizu 5.000 predmeta, ali o njima ne možemo odlučivati ​​zbog ograničenih sredstava – upozorio je Ćeman.

Na kraju je zahvalio međunarodnim sucima na njihovom doprinosu radu Suda, istaknuvši da bi bez njihovog dodatnog angažmana ova institucija bila pred potpunom blokadom.

– Bez njihove volje da se više uključe u rad Ustavnog suda, došli bismo do granice paralize ove institucije. Možda je nekome upravo to cilj – zaključio je Ćeman.

Galić je upozorio da Bosna i Hercegovina pokazuje ozbiljnu institucionalnu slabost kada je u pitanju provedba odluka Ustavnog suda BiH, navodeći da neprovođenje sudskih odluka izravno narušava vladavinu prava i pravnu sigurnost građana.

Kao primjere navela je dugogodišnje neprovođenje odluka koje se odnose na Izborni zakon BiH, kao i Statut Grada Mostara, istaknuvši da je u praksi bilo i slučajeva da su nadležni organi, unatoč tome što je Sud stavio van snage pojedine akte, i dalje održavali pravno stanje koje je ranije proglašeno neustavnim.

Govoreći o predmetima pred Europskim sudom za ljudska prava, Galić je rekao da je vrlo mali broj slučajeva nakon odluka Ustavnog suda rezultirao drugačijim pravnim položajem u Strasbourgu.

– Europski sud je tijekom 2025. godine razmatrao 312 predstavki, od kojih je 306 proglašeno nedopuštenim ili izbrisano s liste, dok su donesene tri presude. U 2024. godini razmatrane su 142 predstavke, od kojih je 140 proglašeno nedopuštenim ili su brisane s popisa, uz izrečene dvije presude – naveo je Galić.

Podsjetila je i na slučajeve poput “Omeragić protiv BiH”, “Nezirić protiv BiH”, “Rebac protiv BiH”, kao i slučaj “Kovačević protiv BiH”, ističući da postoji ozbiljna bojazan da bi se ovi statistički pokazatelji mogli pogoršati ukoliko Ustavni sud nastavi raditi u nepotpunom sastavu.

Govoreći o provedbi odluka Ustavnog suda, Galić je naveo da je posljednje izvješće usvojeno na plenarnoj sjednici u ožujku 2026. godine te da su podaci zabrinjavajući.

– Kada je riječ o predmetima iz apstraktne kontrole ustavnosti, trenutno je neizvršeno 17 odluka. Od toga, Parlamentarna skupština BiH nije provela osam odluka, Parlament Federacije BiH dvije, Narodna skupština Republike Srpske tri, dok ostale odluke nisu realizirane od strane drugih institucija i organa vlasti – kazao je Galić.

Dodala je da je u žalbenim predmetima evidentirano 18 neizvršenih naloga i 29 djelomično izvršenih naloga, dok je u predmetima koji se odnose na vojne stanove još uvijek aktivna 131 naredba za izvršenje, uključujući i obveze Vlade Federacije BiH.

Posebno je istakla ulogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u procesu izvršenja odluka.

– Kada Ustavni sud utvrdi da odluka nije izvršena, o tome obavještava Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, čime se aktivira mehanizam krivične odgovornosti. No, iskustvo pokazuje da Tužiteljstvo postupa oprezno, sporo ili bez vidljivih rezultata. Nažalost, nemamo ni optužnica ni osuđujućih presuda – upozorio je Galić.

Zaključila je da pravna država počinje onog trenutka kada svi – građani, institucije i politički akteri – prihvate da je odluka suda obvezujuća i da se mora provesti.