Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) od 2022. godine neće vršiti monitoring vode s Mostarskih vrela, odgovor je koji je Sanel Kajan (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, dobio iz ovog zavoda.
Naime, Kajan je Zavodu postavio pitanje o kvaliteti vode za piće u Mostaru, Konjicu, Jablanici, Čapljini, Prozoru i Stocu.
Prema odgovoru Zavoda za javno zdravstvo HAN-a, ova ustanova od 2022. godine neće vršiti monitoring pitke vode s izvorišta Bošnjaci, Radobolja, Studenac, Salakovac i Blagaj, koja su od iznimne važnosti za opskrbu pitkom vodom građana Mostara.
Kao razlog navedeno je neispunjavanje uvjeta propisanih pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno uvjeta koji se odnose na akreditaciju laboratorijskih metoda.
U odgovoru stoji da Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH radi analize iz ovih izvora, ali odgovor koji bi to potvrdio i dao detaljnije obrazloženje na postavljena pitanja nije stigao.
Kajan upozorava da ova informacija otvara ključno pitanje: tko kontrolira vodu koju građani Mostara svakodnevno piju, koliko često, u kojoj mjeri i s kojim rezultatima?
– Moja su pitanja postavljena zbog javnog zdravlja. Pitao sam da li se redovno analiziraju izvorišta Bošnjaci, Radobolja, Studenac, Salakovac, Blagaj…; da li se ispituje prisutnost teških metala, arsena, nitrata, sulfida, pesticida, trifluoroctene kiseline, mangana, bakra, cinka, da li se vrši mikrobiološka kontrola, uključujući i fekalno zagađenje, da li su evidentirana odstupanja u zadnjih pet godina, da li su rezultati javno dostupni, da li postoji koordinacija između federalne, kantonalne razine i javnih vodoprivrednih poduzeća – rekao je Kajan.
Posebno je, kako ističe, tražio odgovor na pitanje postoji li znanstveno utemeljena veza između kvalitete vode za piće, mogućeg fekalnog zagađenja i povećanog broja oboljelih od karcinoma, posebice raka debelog crijeva u HNK.
Iz Instituta HNK u odgovoru navode da trenutno ne postoji specifična lokalna epidemiološka studija koja bi potvrdila direktnu uzročno-posljedičnu vezu između mikrobioloških parametara vode i pojave raka debelog crijeva. Ujedno, iz Zavoda ističu da fekalno onečišćenje vode predstavlja potencijalni zdravstveni rizik te da se svako odstupanje mora ozbiljno tretirati.
– Prema ovom odgovoru, Mostar je bez lokalnog monitoringa ključnih izvora iz 2022. godine, od Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) HNK. Zavod navodi tehnička, kadrovska i materijalna ograničenja, nedostatak specijalizirane opreme i stručnog kadra. Iako Institut radi određena ispitivanja za Konjic i Jablanicu, priznaje da trenutno nema opremu za analizu svih specifičnih parametara propisanih zakonom. Ovo je zabrinjavajuće stanje – rekao je Kajan.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica da još uvijek nema odgovora na ista pitanja koja su poslana na više relevantnih adresa u Mostaru, HNK i Federaciji BiH.
– Dok Zavod iskreno kaže što može, a što ne može, ostale nadležne institucije šute. Ta šutnja ostavlja prostora za zabrinutost, nejasnoće i opravdanu sumnju građana da nemaju potpunu informaciju o kvaliteti vode koju piju – ističe Kajan.
Dodaje da ova tema ne smije ostati zatvorena u ladicama institucija.
– Građani imaju pravo znati što piju. Imaju pravo na redovite, javno dostupne i sveobuhvatne analize vode. Imaju pravo na sustav koji ne reagira tek kad se problem pojavi, nego ga sprječava – rekao je Kajan.
Najavio je da će i dalje inzistirati na jasnim odgovorima svih nadležnih institucija, kao i da zavodima i nadležnim službama budu osigurani oprema, kadrovi i uvjeti za kvalitetnu zaštitu javnog zdravlja.