Hipertenzija ili visoki krvni tlak jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Ono što ga čini izuzetno opasnim je to što se obično razvija bez simptoma, zbog čega ga često nazivaju i “tihim ubojicom”. To znači da osoba može godinama živjeti s hipertenzijom, a da toga nije ni svjesna sve dok ne počnu doživljavati komplikacije.
Statistike pokazuju da više od 1,5 milijardi ljudi u svijetu živi s hipertenzijom, a gotovo polovica njih toga nije svjesna.
Kada je u pitanju smrtnost, podaci su poražavajući. Više od 10 milijuna ljudi godišnje umre od posljedica neliječene ili loše kontrolirane hipertenzije.
Promjena načina života
Esencijalna (primarna) hipertenzija je u 2023. godini zabilježena među pet vodećih uzroka smrti u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao četvrti vodeći uzrok smrti kod muškaraca i kao drugi vodeći uzrok smrti kod žena, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Tema ovogodišnje globalne inicijative, koju je 2005. pokrenuo Svjetska liga za hipertenziju (Svjetska liga za hipertenziju – WHL), glasi „Zajedno kontroliramo hipertenziju“.
Provjere krvnog tlaka i edukacija o promjenama načina života i smanjenju unosa soli pomažu smanjiti rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega.
Procjenjuje se da je oko 14 posto smrtnih slučajeva u svijetu posljedica povišenog krvnog tlaka ili njime izazvanih komplikacija, što je iznimno velik broj, kaže premijer. mr.sc. sci. dr.sc. Mirsad Đugum, internista, kardiolog i akupunkturolog.
Prim. mr.sc. sci. dr.sc. Mirsad Đugum
– Ako tome dodamo da 1,5 milijardi ljudi u svijetu, od 30 do 80 godina, ima povišeni krvni tlak, onda je to ogromna populacija koja je izložena riziku, a kojoj mnogi ne pridaju potrebnu pozornost jer niti ne znaju koja je dopuštena razina krvnog tlaka. Prije se smatralo da je gornja granica 140 mmHg, a sve iznad toga smatralo se povišenim krvnim tlakom. No, danas svi zdravstveni stručnjaci u svijetu smatraju da normalan tlak treba biti do 120/80 mmHg. Sve iznad 130/85 mmHg zahtijeva individualan pristup prehrani i životnim aktivnostima, a sve iznad te brojke potrebno je medicinski liječiti i redovito kontrolirati – ističe Đugum povodom Svjetskog dana hipertenzije 17. svibnja.
Simptomi hipertenzije su brojni, a najčešći su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, tjeskoba, prekomjerno znojenje, crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u prsima slični angini pektoris, krvarenja iz nosa, lupanje srca, zujanje u ušima.
Kada je riječ o komplikacijama, prema riječima Đuguma, visoki tlak je vodeći uzrok oštećenja srca i krvožilnog sustava.
– Vrlo često je hipertenzija okidač za moždani udar koji nastaje zbog naglog porasta tlaka, a zahvaćeni su i bubrezi te oštećenje arterija krvnih žila koje krv od srca dovode do svih organa. Zbog toga dolazi do slabijeg protoka krvi kroz krvne žile, što dovodi do daljnjeg povećanja tlaka i razvoja drugih komplikacija koje se očituju oštećenjem očiju, bubrega, krvnih žila mozga, srčanim i moždanim udarom – kaže Đugum.
U 95 posto slučajeva povišenog tlaka nepoznat je uzrok (tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija), kaže Đugum, dok je u pet posto njih uzrok poznat (suženje bubrežne arterije, upala bubrežnog tkiva…), a to je tzv. sekundarna hipertenzija.
– Kod većine pacijenata nema pokazatelja što je dovelo do porasta tlaka, ali imamo posljedice i komplikacije toga. Što se tiče godina obolijevaju svi, pa i mladi. Raspon je od 30 do 80 godina i to je zaista ogromna populacija – dodaje Đugum.
Ogroman ekonomski teret
Ističe da srce najviše opterećuje visoki tlak.
– Kao i motor automobila, srce je motor u našem tijelu koji mu daje svu snagu i pritisak. Srce napravi blizu 100.000 otkucaja u 24 sata. Protok krvi koji izbaci u samo jednom danu je između 6000 i 7000 litara. Ako bismo radili usporedbu, riječ je o spremniku od šest tona koji prolazi kroz tako mali organ težak otprilike 350 grama. Povišeni tlak vrši pritisak na sve krvne žile koje imaju masu u tijelu i uzrokuje oštećenje njihovih stijenki. S vremenom postaju kruti i uzrokuju probleme s protokom krvi u svim dijelovima tijela. Veće promjene na krvnim žilama, posebice u bubrezima, dovode do slabijih bubrežnih komplikacija (slabija funkcionalnost i filtracija). Oštećenjem krvnih žila oštećuje se i samo srce, ono gubi elastičnost, što uzrokuje zatajenje srca, a zatim povećanje srca i zadebljanje stijenki organa – objašnjava Đugum.
Osim što uništava ljudsko zdravlje, nekontrolirana hipertenzija golem je ekonomski teret za zdravstveni sustav i obitelji oboljelih.
– Povišeni krvni tlak dovodi do komplikacija koje smanjuju radnu i funkcionalnu sposobnost te uzrokuju invaliditet. Vrlo često takve osobe imaju i psihičkih problema. Da ne govorimo o dodatnim komplikacijama koje opterećuju prije svega obiteljski proračun, a onda i cijeli zdravstveni sustav – dodaje.
Zato je, smatra naš sugovornik, vrlo važno raditi na stalnoj prevenciji hipertenzije.
– Visoki krvni tlak u većini slučajeva može se spriječiti ili odgoditi usvajanjem zdravih životnih navika, što prije svega podrazumijeva zdravu prehranu sa što manje natrija u obrocima (manje od pet grama soli dnevno), tjelesnu aktivnost (barem 150 minuta tjedno), izbjegavanje sjedilačkog načina života, pušenje i konzumaciju alkohola. Za one koji već imaju dijagnozu hipertenzije, nakon uspostave adekvatne terapije koju je potrebno poduzeti na vrijeme, preporučuje se stalan liječnički nadzor i naravno sve ono što smo već nabrojali – zaključila je Đugum.