Tijekom sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zastupnici su razmotrili više prijedloga zakona iz oblasti parlamentarnih procedura, državljanstva, identifikacionih isprava, kaznenog zakonodavstva i reforme pravosuđa, pri čemu su raspravu obilježili različiti pogledi na predložena rješenja.
Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Zastupničkog doma, čiji je predlagač zastupnik Denis Zvizdić, odnosio se na proširenje parlamentarnih radnih tijela, odnosno uvrštavanje dodatnih komisija u poslovnik, a odnosio se na postojeće odredbe koje reguliraju rad posebnih i neovisnih tijela Parlamentarne skupštine BiH, uključujući vijeća, komisije i komisije.
Zvizdić je u obrazloženju istaknuo da je niz neovisnih tijela već zakonski definiran, te da se izmjenama i ranijim odlukama, uključujući i izmjene Izbornog zakona BiH iz 2024. godine, dodatno uređuje struktura povjerenstava koja sudjeluju u imenovanju i nadzoru rada institucija.
Zastupnica SNSD-a Sanja Vulić je tokom rasprave rekla da klub kojem pripada ne može podržati predložene izmjene Poslovnika, navodeći da je riječ o rješenjima koja su, prema njenim tvrdnjama, proizašla iz izmjena Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ipak, u drugom krugu glasovanja, entitetskom i općom većinom, Zastupnički dom je usvojio izmjene i dopune Poslovnika.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Jasmin Imamović, otvorio je raspravu o odlasku stanovništva iz Bosne i Hercegovine i potrebi olakšavanja povratka dijaspore.
Imamović je naveo da je oko 600.000 ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu, uglavnom mladih, te da postojeći zakon otežava povratak onima koji su se odrekli državljanstva, jer ih tretira kao strane državljane koji prvi put apliciraju.
U raspravi je istaknuto da brojne zemlje regije, uključujući Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, imaju olakšice za povratnike iz dijaspore, dok je predloženo rješenje u BiH, prema riječima predlagatelja, usmjereno na uklanjanje administrativnih prepreka i poticanje povratka građana.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici državljana BiH, čiji su predlagači zastupnici Saša Magazinović i Denis Zvizdić, odnosi se na skraćenje roka za izdavanje osobne iskaznice sa 15 dana, uz mogućnost ubrzanog izdavanja uz plaćanje naknade.
Magazinović je pojasnio da postoje brojne praktične situacije u kojima je građanima potrebno brže izdavanje osobne iskaznice, uključujući promjenu osobnih podataka, povratak iz inozemstva ili hitne životne okolnosti poput liječenja.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović ocijenio je da bi ubrzanje izdavanja osobnih dokumenata trebalo biti standardno rješenje, uz upozorenje da predloženi model može dovesti do diskriminacije građana ovisno o njihovoj platežnoj sposobnosti.
Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koji je uputio zastupnik Branislav Borenović, odnosi se na sankcioniranje veličanja fašističkih i nacističkih režima i simbola, s posebnim osvrtom na Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH) i ustaški pokret.
Borenović je objasnio da je cilj zakona spriječiti sve učestalije veličanje ideologija i simbola koji se povezuju s ratnim zločinima, upozorivši na potrebu jasne zakonske zabrane takvih pojava u javnom prostoru.
Zastupnik Safet Kešo podržao je potrebu zakonskog uređenja ove oblasti, ali sa širim pristupom koji bi obuhvatio sve fašističke i ekstremističke pokrete, navodeći da se ovom pitanju mora pristupiti na cjelovit i uravnotežen način.
S druge strane, saborski zastupnici Marinko Čavara i Predrag Kožul ocijenili su prijedlog selektivnim i politički motiviranim, upozorivši da bi eventualni amandmani morali obuhvatiti širi povijesni kontekst i sve totalitarne režime, kako bi zakon bio uravnotežen i primjenjiv.
Prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, koji je predstavio zastupnik Predrag Kojović, fokusiran je na reformu pravosudnog sustava, uključujući razdvajanje sudskog i tužiteljskog vijeća, jačanje profesionalnih standarda i usklađivanje s europskim preporukama.
Kojović je istaknuo da je zakon rezultat višemjesečnog rada uz konzultacije s europskim institucijama i međunarodnim partnerima, te da predstavlja jedan od ključnih koraka na europskom putu BiH.
Posebno je istaknuo potrebu smanjenja političkog i etničkog utjecaja u pravosuđu, uz jačanje kriterija stručnosti i integriteta pri izboru sudaca i tužitelja.
U raspravi o ovom prijedlogu otvorena su i pitanja nacionalnog principa u sastavu pravosudnih institucija, pri čemu su iznesena različita stajališta o njegovoj ulozi u postojećem sustavu.
Sjednica je nastavljena razmatranjem ostalih točaka dnevnog reda