Sve je više mladih sa simptomima srčanog udara koji postaje sve izraženiji zdravstveni problem.
Iz sarajevske Hitne pomoći jučer su istaknuli da su u posljednjih mjesec dana imali zabrinjavajući broj osoba od 1970. do 1980. godine sa simptomima srčanog udara.
Broj infarkta miokarda je u porastu u mnogim zemljama, pa tako i u Bosni i Hercegovini, a uzrok tome je nekoliko faktora koje stječemo tijekom života, kaže prof.dr.sc. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.
“Zlatni sat”
Prema njegovim riječima, pretilost i metabolički sindrom značajni su faktori rizika, kao i dijabetes u mlađoj životnoj dobi, a povišen krvni tlak, pušenje, kronični stres, loš san, manja tjelesna aktivnost, ultraprerađena hrana i višak šećera, kokain, amfetamini i druge droge, kao i genetska predispozicija uvjeti su za infarkt miokarda.
Prof.dr.sc. Midhat Nurkić
FOTO: CENTAR ZA KARDIOLOGIJU SARAJEVO
– Ono što je vrlo važno istaknuti i što bi trebalo zabrinuti je da ljudi već u dobi od 30 i više godina imaju povišen krvni tlak, kolesterol, inzulinsku rezistenciju, masnu jetru, abdominalnu pretilost koju svakodnevno vidimo, ali ne reagiramo. Istraživanja pokazuju da polovica onih koji imaju hipertenziju to niti ne znaju, a polovica onih koji za nju znaju nema kontrolu nad njom, odnosno da im je tlak manji od 135/85 mmHg. Sve to ubrzava aterosklerozu, a što je jako bitno istaći u odnosu na ranije generacije koje su bile mnogo aktivnije, dovodi do infarkta miokarda – naglašava Nurkić.
Kardiologinja ističe da svi navedeni čimbenici rizika djeluju kao napunjeno oružje, te da su jaki stresovi, neprospavane noći, energetska pića, stimulansi, pušenje i visoki krvni tlak uglavnom okidači za infarkt.
– Upravo to nam se danas događa! U svemu tome vrlo je važno istaknuti da imamo dobru medicinu koja će to otkriti na vrijeme. Ukoliko se javi bol u predjelu prsne kosti, postoji “zlatni sat” da se na vrijeme reaguje pozivanjem Hitne pomoći, čiji će tim u najkraćem mogućem roku napraviti EKG koji će otkriti srčani udar. Nakon toga, ako se krvna žila otvori unutar sat vremena, moždani udar najčešće ne ostavlja posljedice na srčani mišić. Zato je jako važno na vrijeme prepoznati bol i utvrditi radi li se o infarktu miokarda ili nekom drugom uzroku boli u prsima – pojašnjava Nurkić.
Bol u prsima
Simptom na koji treba posebno obratiti pozornost, kaže kardiolog, je bol u prsima koja je široka, kompresivna, a ne samo probadajuća i koja traje više od pola sata i ne prestaje.
– Takve pacijente treba što prije dovesti u hitnu pomoć ili drugu najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se napravio EKG snimak – dodaje Nurkić.
Kaže da u BiH postoji mnogo domova zdravlja u kojima se može uraditi primarni PCR iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Banja Luke.
Prevencija je, ističe naš sugovornik, ključna, a promjena načina života uvelike će smanjiti rizik od srčanog udara.
– Važno je na vrijeme otkriti čimbenike rizika. Ako ste pretili, smanjite tjelesnu težinu, kontrolirajte krvni tlak, a ako je povišen uvedite adekvatnu terapiju, što je slučaj i s povišenim kolesterolom i trigliceridima. Dijabetičari također trebaju adekvatnu terapiju i režim prehrane, a da ne govorimo koliko je važno prestati pušiti, dovoljno spavati od šest do osam sati. Smanjenje svih tih faktora rizika smanjuje šansu za infarkt miokarda – naglašava Nurkić.