Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas, među posljednjim točkama dnevnog reda, Reformsku agendu BiH za razdoblje 2025.-2027. godine, a zastupnici su tijekom rasprave kritizirali višemjesečno kašnjenje dokumenta, netransparentnost u njegovoj izradi, tehničke propuste, ali i upozorili da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti stotine milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog sporog provođenja reformi.
Zastupnik Jasmin Emrić prvo je ukazao na tehničke nedostatke dokumenta koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu, navodeći da se radi o neuobičajeno pripremljenom materijalu u kojem su istovremeno korištena dva službena pisma.
Dva službena pisma
– Prvi put smo dobili dokument čiji je sadržaj napisan s dva službena dopisa. Imamo latinicu i ćirilicu na jednoj stranici. Ne smeta mi jer sam pročitao oba pisma, ali pokazuje koliko je ažurno i s koliko preciznosti i poštovanja ovaj Dom pripremio ovaj dokument – rekao je Emrić.
Dodao je da nije usklađena numeracija stranica, za razliku od engleske verzije, te upozorio da je reformska agenda već ušla u razdoblje provedbe, iako značajan dio planiranih aktivnosti nije pokrenut.
Podsjetio je da agenda obuhvaća razdoblje od 2025. do 2027. godine i četiri ključna područja – zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavinu prava, s ukupno 25 reformskih mjera.
Prema njegovim riječima, posebno je problematično što Parlamentarna skupština BiH prilikom izrade dokumenta nije bila uključena niti upoznata s ključnim reformskim koracima.
Emrić je upozorio i na kašnjenje u provođenju reformi u oblasti digitalne infrastrukture i sigurnosti širokopojasne i 5G mreže, navodeći da niti jedan korak planiran za 2025. nije realiziran.
Zastupnik Šerif Špago ocijenio je da je BiH izgubila dvije godine razgovora o reformskom paketu i investicijama, a konkretnih rezultata gotovo da i nema.
Podsjetio je da je Zastupnički dom još u studenom prošle godine donio zaključak kojim se traži da se reformska agenda dostavi zastupnicima, ali da je rasprava o tom dokumentu organizirana tek nakon šest mjeseci.
– Praktički smo dobili popis želja za koje se već sada može zaključiti da ništa nije realizirano – rekao je Špago.
Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već izgubila 108,5 milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te upozorio da postoji opasnost od gubitka dodatnih 374 milijuna eura zbog neprovođenja reformi i nedogovora domaćih vlasti.
Zastupnica Mira Pekić također je kritizirala način na koji je reformska agenda pripremljena i predana u Sabor, ocijenivši da se o ovako važnom dokumentu ne može odlučivati bez pune transparentnosti i uključenosti institucija.
– Europska integracija ne može značiti da se odluke donose iza zatvorenih vrata, a da parlamenti i građani kasnije saznaju što je u njihovo ime obećano – rekao je Pekić.
Istaknula je kako ostaje otvoreno pitanje jesu li svi dijelovi reformske agende usklađeni s ustavnim nadležnostima različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
EU prioriteti
Zastupnik Predrag Kojović rekao je da Reformska agenda nije nastala kao jednostrana inicijativa domaćih institucija, već na temelju zahtjeva i prioriteta Europske unije, te podsjetio da su kroz mehanizam koordinacije u proces uključeni predstavnici svih razina vlasti.
Prema njegovim riječima, najveći problem bilo je inzistiranje na konsenzusu unutar radne skupine, zbog čega je izgubljeno gotovo godinu dana.
Kojović je naveo da je Europska unija ponudila Bosni i Hercegovini oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provedbu reformi, uključujući grant sredstva i povoljne kredite.
– Europska unija je ponudila da riješi neke od naših najtežih problema i da to plati, a mi smo zbog političkih prepucavanja uspjeli ne uzeti taj novac – rekao je Kojović.
Dodao je da su sredstva namijenjena za obrazovanje, zapošljavanje mladih, energetsku tranziciju, zatvaranje rudnika i prekvalifikaciju radnika.
Nakon što su 14. svibnja na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojene izmjene i dopune Zakona o službi u Oružanim snagama, danas su to učinili i zastupnici u Zastupničkom domu PSBiH.
Starosna granica u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine
Predlagač zakona bio je izaslanik Doma naroda Džemal Smajić, a amandman se odnosi na pomicanje starosne granice za vojnike, čime se omogućava zadržavanje iskusnog kadra u službi.
Predlagač je kao razloge za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona naveo da je članom 101. Zakona o Oružanim snagama Bosne i Hercegovine propisano da je najduži staž za vojnike do 40 godina, a prema potrebama službe i ispunjavanju standarda na temelju psihofizičke sposobnosti.
U obrazloženju se navodi da je u zemljama regije granica za obavljanje profesionalne vojne službe znatno viša, pa tako u Republici Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici mogu biti u službi do navršene 45. godine života, dok u Republici Hrvatskoj vojnici i mornari mogu biti u profesionalnoj službi i do 50. godine života.
– Imajući u vidu navedeno kao i činjenicu da Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika, opravdano smatram da je više nego potrebno povećati dobnu granicu za profesionalnu vojnu službu vojnika u Oružanim snagama BiH u što kraćem vremenskom roku – naveo je predlagač.
Pomicanje dobne granice omogućuje zadržavanje vojnika s duljim stažem, što donosi kontinuitet, niže troškove obuke i veću učinkovitost. Za ove promjene nisu potrebna dodatna financijska sredstva.
Izmjenom ovog zakona dobna granica se povećava na 49 godina, a najduži radni staž na 30 godina.