Federalno tužiteljstvo zaprimilo je prijavu protiv državnog ministra financija i trezora Srđana Amidžića zbog govora mržnje, nakon uvreda na račun Zijada Krnjića, potvrđeno je za Detektor. Odvjetnici tvrde da unatoč mehanizmima za kažnjavanje takvih radnji, malo je vjerojatno da će se to dogoditi u ovom slučaju.
Iz Federalnog tužiteljstva potvrdili su da su zaprimili prijavu protiv visokog dužnosnika SNSD-a Amidžića zbog izjava nakon Krnjićevog odbijanja da odobri otvaranje graničnog prijelaza Bosanska Gradiška dok se ne dogovori raspodjela prihoda po subjektima Uprave za neizravno oporezivanje.
– Daljnje postupanje će se provoditi u skladu sa zakonskim propisima i nadležnostima Federalnog tužiteljstva FBiH – naveli su.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podnijelo je kaznenu prijavu Tužiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz Kaznenog zakona Federacije BiH.
Istovremeno, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je Okružnom tužiteljstvu kaznenu prijavu protiv Amidžića zbog govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti.
U banjalučkom tužiteljstvu nisu mogli potvrditi da li je utvrđen slučaj.
Krnjića, eksperta Saveza u Upravnom odboru UIO, Amidžić je nazvao muslimanom koji mrzi.
– U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i dosta Muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, a Srbe doživljava kao Židove u Drugom svjetskom ratu. Da može, vjerojatno bi sebi stavio žute zvjezdice na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda – riječi su koje je izgovorio Amidžić.
Unatoč stvaranju slučaja, odvjetnici kažu da je vrlo malo vjerojatno da će biti podignute optužnice.
Tužbe su slijepe na mržnju
Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se Amidžićeva izjava može okarakterizirati kao govor mržnje, ali da je, smatra, važnije pitanje zašto se ovakvi slučajevi u BiH gotovo uopće ne procesuiraju.
“- Razlozi mogu biti višestruki, duboko sistemski – može biti politička kontrola nad pravosuđem. Progon visokopozicioniranog političara iz RS-a ili Federacije često se doživljava kao politički čin, a ne kao primjena zakona. Čini se kao da tužitelji izbjegavaju vruć krumpir kako ne bi ugrozili svoju karijeru. Godinama smo svjedoci da postoji kultura nekažnjivosti političara – govor mržnje od svih službenika rijetko završava optužnicom, a još rjeđe presudom – kaže.
Tužitelji se u postupcima često skrivaju iza teza da je teško dokazati namjeru ili da je riječ o političkom govoru koji je zaštićen slobodom izražavanja, upozorava profesor Trlin.
– Ukoliko Tužiteljstvo BiH ovaj put ozbiljno ne reagira, po mom mišljenju, to će samo pokazati da je govor mržnje u našoj zemlji postao profitabilna i nekažnjena politička strategija. Mislim da su građani BiH uglavnom shvatili tu poruku, nažalost – objašnjava Trlin.
Na ove izjave reagirala je Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini, navodeći da su takve huškačke izjave neprihvatljive i ne promoviraju atmosferu povjerenja. Upozoravaju da političari u Bosni i Hercegovini imaju odgovornost suzdržati se od retorike koja dovodi do podjela.
– Umjesto toga, trebaju se fokusirati na pružanje konkretnih koristi građanima – uključujući pitanja vezana uz neizravno oporezivanje i raspodjelu prihoda između entiteta, te održivo, dugoročno rješenje za osiguranje potpunog i predvidljivog funkcioniranja graničnog prijelaza Bosanska Gradiška – stoji u reagiranju.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a, a sadašnji predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, kaže da su predrasude i stereotipi masovno rašireni u javnom prostoru.
– Govor mržnje je svojevrsna bolest. Govor ministra Amidžića dokazuje, prije svega, nekulturu dijaloga, obraćanja, a onda iza toga pokazuje da on nema političku kulturu, koja je sastavni dio života. To pokazuje njegov primitivizam i populizam, jer ako misli da će na ovaj način pridobiti simpatije birača, vara se. Kratkoročno da, ali dugoročno ne. Zato ne treba ozbiljno shvaćati njegov način komunikacije, to mu jedino preostaje da skrene pažnju na sebe – kaže Šehić..
Vijeće ministara neće primjenjivati kodeks
U ovom slučaju, kaže Šehić, Središnje izborno povjerenstvo ne može reagirati, ali etička povjerenstva zakonodavne i izvršne vlasti, koja bi mogla sankcionirati takve postupke, svakako mogu. Među njima je i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
No, iz Vijeća ministara BiH potvrdili su da neće reagirati na Amidžićeve javne izjave usmjerene protiv Krnjića.
Na pitanje hoće li pokrenuti proceduru provjere eventualne odgovornosti, iz Vijeća ministara navode da rade u skladu s ustavnim i zakonskim nadležnostima, te da su “pojedinačne izjave članova Vijeća ministara BiH u domeni osobne odgovornosti”.
– Od 2013. godine u institucijama Bosne i Hercegovine na snazi je Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji sadrži pravila i principe lijepog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika, kao i upoznavanje građana s ponašanjem koje imaju pravo očekivati od državnih službenika. Ovaj kodeks se ne odnosi na članove Vijeća ministara BiH – stoji u odgovoru.
Ovakva odluka je, smatra Šehić, razočaravajuća s obzirom da smo u izbornoj godini, pa se, očekivano, zaoštrava i retorika na javnoj sceni.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da će ove godine fokus političara biti na takvim istupima.
– Kad dođe do ovakvih situacija, radi se zapravo o tome da je postalo važnije pljuvati jedni po drugima, ne mareći za posljedice. Time se fokus javnosti pomiče s krucijalnih problema na taj konkretan događaj. Općenito, ljudi koji imaju poluge moći i koji su u javnosti moraju njegovati kulturu dijaloga jer njihova riječ ima veću odgovornost od nas pojedinaca. Sloboda govora i izražavanja ne znači da svojim izjavama možemo bilo koga vrijeđati i ponižavati. Sloboda govora može ići dotle dok ne ugrožava integritet druge osobe ili drugog naroda, vjerske zajednice – kaže Vasić.
Izjava ministra Srđana Amidžića uslijedila je nakon nepostizanja dogovora o otvaranju novog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška. Uvjet za otvaranje graničnog prijelaza bio je da Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH usvoji pravilnik o unutarnjoj organizaciji UIO, na koji član Zijad Krnjić nije dao suglasnost na sjednicama Upravnog odbora, uvjetujući ga donošenjem novih koeficijenata za raspodjelu novca od PDV-a među entitetima.
Međutim, ovaj prijelaz je otvoren u večernjim satima 19. svibnja, nakon što je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo rješenje o preusmjeravanju prometa na novi granični prijelaz Bosanska Gradiška. Iz UIO su priopćili da se ne radi o privremenom otvaranju prijelaza, već “privremenom izmještanju postojećeg prijelaza Bosanska Gradiška na novu lokaciju”.