Zamislite glavni grad europske države u kojemu u nedjelju pukne glavna vodovodna cijev, ostavljajući tisuće građana bez kapi vode cijeli dan. Žedni ste, ali ne možete kupiti vodu. To je slučaj sa Sarajevom, jer su federalna Vlada i parlamentarna većina donijele zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom.
A onda se općinske, gradske i kantonalne vlasti sjete da poslije 14 sati pošalju cisterne po stanovnike naselja koja su ostala bez vode, a do tada veliki broj Sarajlija koji imaju posttraumatski stresni poremećaj s kanisterima ide po vodu na gradske fontane i onu na groblju – baš kao od 1992. do 1995. godine.
Podsjetimo, benzinske crpke rade, ali vode nema za kupiti. Rasprodan.
I pazite, ovo nije scenarij za filmsku priču, niti je to skeč, koji su jednom davno pripremili nadrealisti, ovo je realnost u kojoj žive građani Federacije BiH zbog nesposobnosti i populizma “utjecajne vlasti”.
I dok se vlast bavi društvenim mrežama, a ministri, načelnici, gradonačelnici i ostali natječu tko će imati ljepšu sliku na profilima, a ljudi im svako malo vide objave na Tiktoku, Facebooku, Instagramu, stanovnici glavnog grada umjesto u 21. stoljeću žive u srednjem vijeku.
Vlast priča o digitalizaciji, pametnim aplikacijama, bezbrojnim mogućnostima, a građani kao u ratu čekaju cisternu na ulicama Sarajeva.
A nitko ne odgovara na pitanje što je s novcem od već realiziranog kredita od 50 milijuna KM za Vodovod Sarajevo, novca nema, a kvarova na vodovodnoj mreži sve je više. I nikad kraja…
Ako je ovako teško u “glavnom gradu” koji je “pod svjetlima reflektora”, pitanje je što se događa u ostalim gradovima u Federaciji BiH koji nisu stalno pod budnim okom javnosti.
Neradna nedjelja kao administrativna zamka
A sad se vratimo na neradni tjedan. Kada je krajem prošle godine pompozno najavljena i uvedena neradna nedjelja, to je prikazano kao povijesna pobjeda radničkih prava.
Međutim, rigidna provedba ovog zakona, bez obzira na iznimke i slučajeve, pretvorila je potrošače u taoce.
Dok se veliki trgovački lanci lako prilagođavaju novim pravilima, građani su osuđeni nedjeljom kupovati osnovne namirnice na benzinskim postajama ili u rijetkim, iznimno skupim drogerijama.
I iako Vlada FBiH “kao papagaji” stalno ponavlja da promet nije pao, da radna mjesta nisu ugrožena, statistički podaci iz mjeseca u mjesec ih demantiraju.
Fantomska aplikacija
Gdje je nestalo obećanje o “jeftinijoj potrošačkoj košarici”? Čini se da je završilo samo na riječima.
Kao amortizer cjenovnih šokova resorno ministarstvo i Vlada najavili su digitalnu aplikaciju.
Sustav nazvan “Usporedi cijene” trebao je omogućiti građanima da u svakom trenutku na svojim telefonima vide gdje su namirnice najpovoljnije.
Iako je aplikacija trebala biti u potpunosti funkcionalna početkom ožujka, rokovi su ponovno produljeni pod izlikom “provjere podataka” i pripreme trgovaca.
Danas, dok građani svakodnevno doživljavaju cjenovne šokove, transparentnost tržišta još uvijek je svedena na prazna obećanja i birokratske upute, a od obećanog digitalnog alata nema ni traga.
Sustav koji radi protiv vlastitih građana
Ukrštanjem ova tri problema dolazimo do poražavajućeg zaključka da vlasti u Federaciji BiH nemaju nikakvu međusobnu koordinaciju niti elementarnu logiku u vođenju procesa.
Vlada FBiH donosi zakone koji zaključavaju trgovine nedjeljom, Federalno ministarstvo trgovine kasni s obećanim prijavama, a Vlada Kantona u Sarajevu i KJKP Vodovod i kanalizacija (ViK) ne mogu građanima osigurati vodu u slavinama.
Vrijeme je da se vlasti prestanu baviti kozmetičkim populizmom i hitno se okrenu rješavanju temeljnih infrastrukturnih i gospodarskih problema.
Dok se to ne dogodi, građani se mogu samo nadati da im nedjeljom neće pucati cijevi, da vodu neće morati tražiti na pumpama ili česmama na grobljima.
A kako i gdje će kupovati i po kojim cijenama, to je već priča za novi tekst.