Zbog CMS-a već je bilo afera u pravosuđu, sada se zbog sukoba VSTV-a s EU dovodi u pitanje cijeli sustav

Gotovo polovica zaposlenika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća koji se bave održavanjem sustava za vođenje predmeta u sudovima i tužiteljstvima plaća se iz europskih fondova koji istječu ove godine.

Sukob između VSTV-a i Europske komisije doveo je do najave prestanka budućeg financiranja, a analiza Detektor otkriva da to može dovesti do ozbiljnih problema u održavanju ovog sustava, zbog čega je već otkriveno nekoliko afera u pravosuđu.

Prema podacima VSTV-a, trenutno je u ovoj instituciji oko trećina zaposlenih plaćena iz raznih projekata Europske unije koji završavaju ove godine. U VSTV-u su ukupno zaposlena 153 zaposlenika, od kojih se 106 financira iz državnog proračuna, a 47 je angažirano na realizaciji projektnih aktivnosti Vijeća i financira se iz donatorskih sredstava.

Trenutno su u tijeku dva IPA projekta Europske unije – “Pravda u fokusu: podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH”.

Jedan od ovih projekata financira rad ukupno 13 informatičko-tehničkih (ICT) djelatnika, od ukupno 30 u timu, koji održavaju CMS i TCMS sustave za cijeli pravosudni sustav.

Jedna od glavnih uloga ovih sustava je automatska dodjela predmeta, što bi trebalo smanjiti mogućnost ručnog biranja suca ili tužitelja te povećati transparentnost rada pravosuđa. Zaobilaženje ovih sustava, odnosno ručna dodjela predmeta, dovela je do niza disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, pa je tako, između ostalog, smijenjena bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić, a prijavljen je i sadašnji glavni tužitelj Milanko Kajganić.

Europska komisija uputila je prošli tjedan pismo VSTV-u u kojem je, zbog donošenja pravilnika kojim se ograničava neovisnost vanjskih stručnjaka koji nadziru proces provjere imovinskih stanja sudaca i tužitelja, najavila da više neće financirati program vanjskih promatrača, te da je dovedeno u pitanje daljnje financiranje VSTV-a u cjelini.

Iz VSTV-a su Detektoru priznali da bi povlačenje sredstava za 13 stručnjaka za CMS i TCMS sustave značilo značajno smanjenje razvojnih aktivnosti te da bi onda svoje resurse usmjerili na osnovno održavanje ključnih aplikativnih sustava.

– Imajući u vidu brojnost i kompleksnost aplikativnih sustava koji su u upotrebi u Pravosudnom informacijskom sustavu, potpuni prekid donatorske podrške ICT Odjelu svakako će se negativno odraziti na sposobnost ICT Odjela da nastavi razvijati i održavati Sustav poslovnog odlučivanja, zatim cijeli niz aplikativnih sustava iz oblasti upravljanja ljudskim potencijalima u pravosuđu, te druge značajne sustave – navode iz VSTV-a.

Unatoč ovakvom pisanom odgovoru VSTV-a, predsjednik ove institucije Sanin Bogunić za Detektor je kazao da neće biti problema sa sustavima CMS i TCMS.

Članovi pravosudne zajednice s kojima je Detektor razgovarao kažu da je funkcioniranje pravosuđa zamislivo bez ovih sustava, a da i s njima glavni tužitelji pokušavaju ručno dodjeljivati ​​predmete i manipulirati sustavom.

– Pojavljuje se kao alat glavnog tužioca, a vrlo često kada glavni tužilac to ocijeni, to postaje protivno interesima Tužiteljstva. Ali bez TCMS-a bi bilo vrlo teško funkcionirati i to je problematično, a funkcionira na rubu regularnosti jer nema tehničkog osoblja koje bi podržavalo TCMS – rekla je jedna državna tužiteljica koja je željela ostati anonimna.

Iz VSTV-a za Detektor navode da su u prethodnom razdoblju, uz podršku izvršne vlasti, osigurali određeni broj radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna BiH za ICT odjel Tajništva VSTV-a, a nakon provedene natječajne procedure zaposlen je određeni broj ICT stručnjaka – državnih službenika na razvoju i održavanju CMS/TCMS sustava.

Sve to povećalo je sposobnost Odjela za ICT da odgovori na izazove vezane uz razvoj i održavanje CMS/TCMS-a, ističu u ovoj instituciji.

Međutim, tijekom svibanjske sjednice VSTV-a ravnateljica Tajništva Ivana Zovko-Planinić izjavila je da ugovori s donatorima traju do kraja lipnja, ali da sam projekt traje do kraja rujna, što znači da se može očekivati ​​usporavanje razvoja prilagodbe CMS/TCMS sustava, kao i otežana tehnička podrška sudovima i tužiteljstvima.

Rekla je da se VSTV dugi niz godina oslanja na ovo projektno osoblje i da će nepopunjavanje ovih pozicija dovesti do kritičnog nedostatka kapaciteta na raspolaganju VSTV-u.

– Ne da nećemo moći unaprijediti sustav, nego se bojim da ćemo doći u situaciju da sam sustav ne funkcionira na način na koji smo navikli – rekla je tijekom predstavljanja.

Unatoč ovim najavama i pisanom odgovoru institucije da će biti velikih problema, predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić novinarima Detektora kazao je kako “CMS sustav funkcionira, funkcionirao je iu teškim vremenima i funkcionirat će i ubuduće”, te pojasnio da je Vijeće i prošle godine zaposlilo dva informatičara.

– Imamo ih 15. Pet ih je stalno zaposlenih i oni sami po potrebi mogu preuzeti cijeli posao. S druge strane, u prijedlogu proračuna za ovu godinu planirali smo primarno zaposliti informatičke službenike i ljude koji rade u Odjelu za imenovanja, što ćemo također dodatno ojačati, a već imamo naznake iz Ministarstva financija da nam je na neki način odobreno osam do deset radnih mjesta, čekamo donošenje proračuna i odmah nakon donošenja proračuna ćemo zaposliti i te ljude – rekao je Bogunić.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za Detektor su pojasnili da su projekti “Pravda u fokusu: Podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH” dio potpore EU domaćem pravosuđu i ulaze u završnu fazu implementacije.

Jedan od konkretnih koraka Reformske agende koju su usvojile vlasti BiH odnosi se na prijenos ICT pozicija VSTV-a iz projektnog financiranja u proračun BiH, dodaju iz Delegacije EU.

– Ovaj korak je povezan sa 1,8 milijuna eura EU fondova, a tek treba vidjeti konkretne korake koji bi doveli do toga da Bosna i Hercegovina može dobiti planirana sredstva – kazali su iz Delegacije.

U prethodnim godinama, prilikom izrade proračunskih zahtjeva, iz VSTV-a kažu da su redovito tražili povećanje odobrenog broja uposlenika, kako bi se omogućilo zapošljavanje na radnim mjestima koja su ranije popunjena angažmanom kadrova financiranih iz donatorskih sredstava.

U sklopu pripreme proračuna za 2026. godinu VSTV je uputio dopis Ministarstvu financija i trezora BiH u kojem je detaljno obrazložena potreba preuzimanja 20 radnih mjesta iz postojećih projekata.

– Pored navedenog, VSTV kontinuirano komunicira s Delegacijom Europske unije u Bosni i Hercegovini, nastojeći iznaći alternativna rješenja koja omogućavaju produljenje trajanja projekata, kao i nastavak angažmana projektnog osoblja na drugim projektima koje financira EU – navode iz VSTV-a.

Iz Delegacije EU pojašnjavaju da je za BiH važno osigurati učinkovitu provedbu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na integritet. Dodaju da sve izmjene predviđenih modaliteta trebaju biti predmet međusobnog dogovora između VSTV-a i Europske komisije.

– S obzirom na to da je VSTV BiH usvojio povezane amandmane, koji su u biti ignorirali stavove Komisije, trenutno procjenjujemo daljnje korake, uključujući sve potencijalne efekte na financijska sredstva EU za operaciju monitoringa – kazali su iz Delegacije EU.

VSTV je u travnju, unatoč neslaganju Europske komisije, donio izmjene propisa koji se odnose na vanjski nadzor i način angažmana stručnjaka koji prate rad Odjela za imovinsko-pravne knjige. Na posljednjoj sjednici Vijeća raspravljalo se o pismu koje je Gern Jan Koopman, glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Europskoj komisiji, uputio Boguniću, u kojem je poručio da EU ne vidi način da nastavi financirati vanjske promatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik koji je nedavno usvojen unatoč kritikama iz Bruxellesa.

Odvjetnik i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za Detektor kaže da u njegovom mandatu u Vijeću nikada na dnevnom redu nije bilo rasprave o nedostatku sredstava za IKT, koje je kasnije formirano.

– Ne mogu sada zamisliti da bi uopće bilo moguće organizirati rad pravosudnih tijela bez CMS-a i TCMS-a jer se svi podaci pohranjuju u tim sustavima. Sve je to međusobno povezano i sada ako nedostaju sredstva, to je ogroman problem – kaže Crnalić.

Zaobilaženje sustava CMS i TCMS dovelo je do niza stegovnih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, podsjeća Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, što je dovelo i do narušavanja povjerenja javnosti u pravosuđe.

Traljić podsjeća da je protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, koja je kažnjena razrješenjem s dužnosti, postupak pravomoćno okončan.

– Da bi se ostvarilo pravo na neovisno i nepristrano sudsko i tužiteljsko postupanje, predmeti bi se trebali raspoređivati ​​po ovom sustavu, ali to nažalost u praksi nije tako, a to pokazuju i podaci – kaže Traljić.

Odvjetnik Vlado Adamović, koji je branio Tadića u stegovnom postupku, pojasnio je da je CMS sustav napravljen tako da se predmeti ravnomjerno raspoređuju tužiteljima i da se spriječi moguća manipulacija. Naveo je da je Tužiteljstvo BiH glavni tužitelj, te mu je kroz interna pravila koja se stalno mijenjaju uskraćena mogućnost da bude izuzet iz CMS-a, ili vrlo rijetko, prema određenim pravilima, može izuzeti predmet iz CMS-a i dati predmet nekom drugom na rad.

– Ranije je bio potreban netko tko se, primjerice, specijalizirao za ekonomske poslove, a došao je veliki i ogroman predmet, jednostavno ne znaju svi tužitelji to raditi. A onda je glavni tužitelj bio tu da to podijeli. Pretpostavka je bila da je glavna tužiteljica normalna osoba i tako to funkcionira – objašnjava.

Traljić pojašnjava da je u 2021. godini Tužiteljstvo BiH, u kojem je Tadić smijenjen zbog zaobilaženja TCMS-a, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 prijedloga, napominjući da je u jednom predmetu u kojem radi više tužitelja moguće više prijedloga. Tužiteljstvo BiH je tijekom 2022. godine u radu imalo 1.473 predmeta i ukupno 2.276 prijedloga, odnosno predmeta u kojima je glavni tužitelj birao tužioca koji će postupati po konkretnom predmetu mimo sistema automatskog upravljanja.

– Zbog toga je Transparency podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja protiv Milanka Kajganića, koji je veliku većinu predmeta dodjeljivao izvan sustava automatskog upravljanja TCMS-a, zbog čega je njegov prethodnik na toj poziciji smijenjen – kaže Traljić.

Dodaje da je Ured disciplinskog tužitelja utvrdio da broj ustupanja predmeta u tužiteljstvu formalno nije ograničen važećom Uredbom o TCMS-u te da je analizom utvrđeno da je do povećanog broja ustupanja u 2022. godini došlo “zbog opravdanih organizacijskih promjena i novog rasporeda tužitelja po odjelima”, nakon čega je tužba odbačena.

– No, treba imati na umu da je povjerenje javnosti u pravosuđe znatno narušeno zbog svih afera koje smo imali proteklih godina, posebice slučajeva vezanih za dodjelu predmeta izvan TCMS-a – zaključuje Traljić.