Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je do 25. svibnja u Registar upisano 9615 građana, a podneseno je gotovo 90 posto zahtjeva za trajno isključenje.
Zahtjev za samoisključenje građani mogu podnijeti putem sustava e-Građani, kojim se koristila većina građana upisanih u Očevidnik, dok je trećina zahtjeva, njih 3.605, podneseno preko samih priređivača igara na sreću.
Zahtjev za isključenje iz sustava nakon isteka zabrane podnijelo je ukupno 1536 osoba, podaci su koje je Hini dostavio HZJZ.
Kako to izgleda u praksi?
Svi ovlašteni priređivači igara na sreću povezani su s Registrom i dužni su prije sudjelovanja u igrama na sreću provjeriti status igrača putem OIB-a.
Iz Hrvatske lutrije za Hinu su potvrdili da se u automatima i kasinima identifikacija igrača provodi pri ulasku, odnosno prije omogućavanja sudjelovanja u igri, kao i kod klađenja prije same uplate. Isto vrijedi i za online igre.
Igre na sreću, pak, smatraju se igrama “niskog potencijala ovisnosti” i za njih nije propisana obveza identifikacije, napominju iz HZJZ-a, a Hrvatska Lutrija dodaje da se provjere fizičke prodaje igara na sreću provode samo u slučaju sumnje u punoljetnost igrača.
Zakonom propisane sankcije
Registar isključenih igrača ušao je u hrvatsko zakonodavstvo 2025. godine, kada je izmijenjen Zakon o igrama na sreću. Ako priređivač igara na sreću u Registar ne dostavi podatke o isključenim igračima ili ne spriječi u igranju osobu upisanu u Registar, prijeti mu novčana kazna od 6.630 do 66.360 eura za pravnu, odnosno od 660 do 6.630 eura za odgovornu osobu.
Pridržavaju li se priređivači igara na sreću novih zakonskih odredbi i koliko je do sada proveden nadzor vezan uz Registar isključenih igrača, odgovornost je Porezne uprave. Na pitanje koliko je nadzora vezanih uz Registar isključenih igrača do sada provedeno i koliko je nepravilnosti otkriveno, u Poreznoj upravi navode da se “podaci o poduzetim mjerama i postupcima ne prate posebno”.
U odgovoru Hini ističu da su priređivači igara na sreću dužni provjeriti status igrača kroz Registar isključenih igrača te uskladiti svoje poslovanje i tehničke sustave sa zakonskim odredbama. Nadzor nad provedbom ovih obveza, navode, provode kontinuirano u sklopu redovitih poreznih nadzora.
Problem kockanja prisutan je kod 1,7 posto odraslih osoba
Prema podacima HZJZ-a, problematično kockanje s mogućim gubitkom kontrole prisutno je kod 1,7 posto odraslih građana, dok dodatnih 3,1 posto pokazuje umjereni, a 2,7 posto nizak stupanj problema s kockanjem. Osobito su ugrožene mlađe dobne skupine, a europsko istraživanje o pušenju, konzumiranju alkohola, drogama i drugim oblicima ovisnosti iz 2024. pokazalo je da je 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina sudjelovalo u nekom obliku kockanja tijekom prethodne godine.
Prema podacima iz Bolničkog informacijskog sustava, tijekom 2024. godine od ovisnosti o kockanju liječene su 252 osobe, dok je broj dolazaka u dnevne bolnice iznosio 2734, što je, ističu iz HZJZ-a, blagi porast u odnosu na prethodne godine.
Iako je još prerano za procjenu učinaka Registra isključenih igrača, iz HZJZ-a ističu da velik broj zahtjeva za samoisključenje pokazuje značajan interes građana za ovim “preventivnim sredstvom i dodatnim oblikom podrške osobama u riziku od razvoja problema povezanih s igrama na sreću”.
Pridružite se
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.