Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su to Vijeća Europske unije koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. prosinca, piše RSE.
Bruxelles je još jednom potvrdio stratešku važnost proširenja Europske unije i poručio zemljama Zapadnog Balkana da proces ostaje utemeljen na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima EU, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, navodi se da Vijeće EU-a očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta koji su definirani već u 2019. godini.
Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača.
Danas, kada zasjeda Vijeće EU, za 14 sati zakazana je nova sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj će biti usvojena odluka o glavnom pregovaraču, kao i zakon o VSTV-u i izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH.
Kako dalje navodi RSE u vezi sa zaključcima Vijeća EU, nema napretka u pravosuđu i borbi protiv korupcije, a traži se poštivanje odluka Ustavnog suda.
Pozitivno je evidentirana ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakona o zaštiti podataka, no nedostaju jasni zapisi o istragama i presudama.
Vijeće EU-a poziva na jačanje temeljnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta uoči izbora 2026. godine.
Potrebne su ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava kako bi se osigurala ravnopravnost svih građana.
EU ističe važnost gospodarskih reformi, provedbe Plana rasta i ratifikacije sporazuma o korištenju sredstava iz Fonda za reforme i rast.
Pozdravljaju punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i pozivaju na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Također je navedeno da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem.
Kada su u pitanju ostale zemlje zapadnog Balkana, Crna Gora prednjači u pregovorima, Albanija mora ubrzati reforme, u Srbiji je napredak usporen, u Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjene, a na Kosovu je napredak ograničen.