Djelatnica Tužiteljstva BiH prijavila ratnog zločinca Damira Došena za izazivanje međunacionalne mržnje

Zaposlenik Državnog tužiteljstva podnio je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog na Haaškom sudu na pet godina zatvora za zločine u Prijedoru 1992. godine, zbog komentara na društvenoj mreži Facebook u kojima je vrijeđao žrtve i negirao da u ovom gradu postoje bijele trake, potvrđeno je Na detektor iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Iz Tužiteljstva su podsjetili da su krajem svibnja zaprimili prijavu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te vrijeđanja žrtava ratnih zločina na području Prijedora, putem objava na društvenim mrežama. Prijavu je podnio, kako navode, predstavnik udruge žrtava s tog područja, a sukladno proceduri dodijeljena je postupajućem tužitelju.
Također su pojasnili da su dodatno zaprimljena još dva podneska – jedan od udruge žrtava i jedan od djelatnika Tužiteljstva, koji je također građanin tog područja, a koji se odnose na isti događaj i koji su obuhvaćeni navedenim predmetom koji je već u radu.
Detektor je ranije pisao da je na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, na jedan od komentara korisnik profila Damir Kain Došen odgovorio da su “bijele pruge izmišljene”, te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.
– Vi ste izmislili bijele trake kao i sve laži koje ste izgovorili i ponavljate kao papagaji iz dana u dan, priložite makar jedan, bilo kakav dokaz za bijele trake… nema ga, jer vi niste nosili bijele trake. Priuštili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u komentaru na Facebooku u kojem se masovne grobnice uspoređuju sa septičkom jamom.
Tužiteljstvo je ranije potvrdilo da je zaprimilo kaznenu prijavu, a Detektor je izvijestio i o drugoj prijavi Udruge žrtava i svjedoka genocida.
Udruga je u kaznenoj prijavi navela da javno negiranje činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva Prijedora, relativiziranje logora “Keraterm” i vrijeđanje žrtava predstavlja ozbiljno ugrožavanje dostojanstva žrtava, narušavanje društvenog mira i potencijalno izazivanje nacionalne mržnje i netrpeljivosti.
– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo negiranja pravomoćno utvrđenih ratnih zločina niti pravo na javno ponižavanje žrtava. Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi kontinuirano ističe da govor koji potiče mržnju, netoleranciju ili negira teška kaznena djela ne uživa istu razinu zaštite kao legitimno izražavanje mišljenja – stoji u prijavi.
Priveden je Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine u logoru “Keraterm” u Prijedoru 1992. godine. Proglašen je krivim za omogućavanje progona i nasilja nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanja, seksualno zlostavljanje, kao i maltretiranje, ponižavanje, psihičko zlostavljanje i ubojstvo.
FOTO: Anadolija
Haaški tribunal je u najmanje dvije pravomoćne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo prisiljeno da ispred svojih kuća objese bijele plahte i nose bijele marame na rukama “kao znak lojalnosti srpskim vlastima”. Tribunal je u presudama utvrdio da je tijekom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko tisuća ljudi, kao i da je kroz logore prošlo više tisuća Bošnjaka i Hrvata.
Haškim presudama je utvrđeno da je prostor tvornice keramičkih pločica “Keraterm” bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon niza napada srpskih snaga na sela i područja naseljena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, prvi zatočenici dovedeni su u “Keraterm” oko 25. svibnja, a logor je zatvoren početkom kolovoza 1992. godine. U tom razdoblju veliki broj logoraša je ubijen i zlostavljan.

VAŠ KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

VIŠE IZ KATEGORIJE

NAJPOPULARNIJE

KOMENTARI