U okviru vjersko-kulturne manifestacije „516 dana Ajvatovice“, sinoć je u Islamsko-edukativnom centru „Nur“ u Gornjem Vakufu održana promocija Tefsira – komentara Kur’ana autora hafiza prof. dr.sc. Safvet-ef. Halilović.
Kako je istaknuto, ovo je prvi cjeloviti komentar Kur’ana koji je napisao neki bosanskohercegovački autor, što ovo djelo čini posebno vrijednim.
Hafiz Safvet-ef. Halilović je sigurno najpozvaniji među našom ulemom da radi ovakav posao na način na koji treba raditi, kazao je promotor muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović.
– Muslimani na ovim prostorima su stotinama godina bili bez prijevoda Kur’ana. U posljednjih 150 godina nastali su ti prijevodi, a prije dvije godine dobili smo i prvi tefsir, odnosno tumačenje Božije objave na našem jeziku. Ovo je velika stvar za nas i zaslužuje da se dalje širi i čita – kazao je Adilović.
dr. Ahmed-ef. Adilović
Posebno je istaknuo jednu stvar zbog koje je preporučuje čitateljima, a to je da je spoj tradicionalnog i suvremenog.
– U ovom tefsiru autor se poziva i na klasične mufesire kao što su Taberani, Ibn Kesir i dr., ali i na savremene učenjake. Isto tako, Halilović se drži onog centralnog pravca u islamu gdje nema odstupanja. Znamo da ima učenjaka koji u nekim stvarima idu previše udesno ili ulijevo, a upravo je taj centralni pravac najbolji i najprimjereniji današnjem vremenu – naglasio je Adilović.
Komentar profesora Halilovića daje praktične savjete današnjim vjernicima, a posebno našoj omladini, kako što bolje upoznati Allahovu riječ i iz nje učiti što bolje, te praktično živjeti s uputama Kur’ana, dodao je Adilović.
Hafiz prof. dr.sc. Safvet-ef. Halilović je na ovom djelu radio 11 godina, iako se inspiracija za njega javila prije 40-ak godina, kada je učio hifz u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Prof.dr.sc. Safvet-ef. Halilović
– Tokom studija hifza i studija na najstarijem islamskom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, osjetio sam želju da napišem tefsir, komentar Kur’ana, koji će biti baziran na primarnim izvorima islama: samoj Objavi, Poslanikovom sunnetu, idžmi i kijasu, te našoj islamskoj tradiciji, koja se ovdje baštini već 600 godina – kazao je Halilović.
Cilj je, kako ističe Halilović, bio da poruka Kur’ana bude utemeljena, jasna i primjerena vremenu u kojem živimo, što je jako bitno.
– Očigledno je da današnji muslimani imaju brojne probleme, a jedan od akutnih je razumijevanje svetih tekstova. Naređeno nam je da idemo sredinom ceste i da ne pretjerujemo. Dakle, nema nikakve radikalizacije, ekstremizma, ali nije dopušteno umanjivanje, pogotovo od islamskih konstanti – dodao je Halilović.
Naglasio je i da njegovo djelo počiva na matrici islamske centralnosti i da je prilikom pisanja konsultovana brojna literatura i ulema, te da mu je drago što je za dvije godine tefsir dobro prihvaćen.