Alergije su čest zdravstveni problem koji pogađa mnoge ljude diljem svijeta.
Prema podacima Globalne platforme za alergične pacijente, 30 do 40 posto ljudi na našem planetu danas ima jednu ili više alergija, a broj onih koji se bore s ovim zdravstvenim problemom u stalnom je porastu posljednjih 20 godina.
U Bosni i Hercegovini alergije se iz godine u godinu epidemijski šire, kaže prim. dr.sc. Teufik Hadžiosmanović, specijalista plućnih bolesti i TBC-a, ističući da najčešće obolijevaju mladi ljudi.
A što je zapravo alergija?
Riječ je, kaže naš sugovornik, o neadekvatnom odgovoru imunološkog sustava čovjeka na podražaje iz vanjske okoline.
Genetski uvjetovana
U većini slučajeva ona je genetski uvjetovana, no okidači za alergije sve se češće nalaze u suvremenom načinu života, promjenama prehrane, klime, načina života, pretjeranoj higijeni, korištenju raznih pripravaka, deterdženata.
– Ljudi u genetskom kodu nose genetsku grešku da reagiraju na podražaje prirodnih čimbenika koji nisu invazivni za organizam, ali ih on prepoznaje kao neprijateljske. To se događa na razini imunološkog sustava gdje alergičar ima previše antitijela – imunoglobulina – pomoću kojih se dijagnosticiraju alergijske bolesti – objašnjava Hadžiosmanović.
A alergijske bolesti najčešće se manifestiraju kao vazomotorni rinitis ili alergijska astma kao najteži oblik respiratorne alergije.
– Simptomi koji upućuju na vazomotorni rinitis su: curenje bistre tekućine koju ne možete zaustaviti, kijanje u mahovima, svrbež očiju, ali bez temperature. Alergija također može uzrokovati opću slabost tijela, slabost. Kod astme napadaji otežanog disanja i kašlja javljaju se najčešće noću, kada se javlja tzv. “zviždanje” u prsima i osjećaj nedostatka zraka – naglašava Hadžiosmanović.
Prim. dr.sc. Teufik Hadžiosmanović
FOTO: Fotografija iz arhive
Tu su i alergije na dlaku kućnih ljubimaca i grinje, kućnu prašinu. Tu su i urtikarije, alergije koje se pojavljuju na koži, a prema riječima naše sugovornice, najčešće su uzrokovane inhalacijskim alergenima, iako mogu biti i nutritivni alergeni (hrana, lijekovi).
– Alergija može nastati kao posljedica fizičkih čimbenika, ali i neurogenih čimbenika (stres, fizički napor, sunce, promjena temperature, povećana vlažnost zraka) – dodaje naša sugovornica.
Anafilaktički šok
U Bosni i Hercegovini većina inhalacijskih alergija javlja se sezonski ili tijekom cijele godine.
U sezonske spadaju alergije na pelud uzrokovane biljkama koje u Bosni počinju cvjetati već u veljači (lijeska). Oprašivanje stabala završava u lipnju.
Osim biljaka, već od kraja ožujka, pa tijekom cijelog ljeta, cvjetaju i trave, a sezona tzv. sezonskih alergija završava cvatnjom najjačeg alergena – ambrozije (od početka rujna do kraja listopada).
– Ljeto je i vrijeme alergijskih reakcija koje se javljaju nakon uboda insekata. Ubodi pčela vrlo su česti i uzrokuju vrlo teške reakcije. Nedavno smo u Hercegovini imali slučaj vlasnika jedne velike firme koji je nažalost preminuo nakon uboda pčele. Najčešće je riječ o anafilaktičkom šoku koji, ako u tom trenutku nemate kod sebe injekciju, autoinjektor adrenalina (najpoznatiji primjeri su EpiPen ili Anapen), koji si možete sami dati, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne – ističe Hadžiosmanović.
Kaže da je jedina zaštita od sunca izbjegavanje izlaganja suncu i korištenje preparata s visokom UV zaštitom.
– Vrlo aktualna alergija, posebno tijekom ljetnih mjeseci, je klor iz bazena. Ne izaziva alergijske reakcije, ali kao mineral djeluje tako da izaziva konjuktivitis – kaže Hadžiosmanović.
Kod sumnje na alergiju pacijent se upućuje na testiranje kako bi se utvrdio točan alergen, odnosno točan uzrok alergijske reakcije.
– Za analizu krvi potrebna je mala količina krvi iz koje se ispituje prisutnost IgE protutijela na specifične alergene. U mojoj praksi se prakticira da pacijent prvo napravi ukupni imunoglobulin IgE, što je zapravo preliminarna pretraga. Dok sam radila u Domu zdravlja Novo Sarajevo postojao je Phadiatop test koji je sadržavao najveći broj najčešćih alergena. Nažalost, tamo se to godinama ne radi, kod nas je ta grana prilično zapostavljena, ali u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) moguće je napraviti specifične imunoglobuline kada se odmah utvrde pojedini alergeni – kaže doktorica.
U Sarajevu je nemoguće napraviti imunosenzibilizaciju
Dodaje da od 1996. godine u Sarajevu nije moguće raditi imunosenzibilizaciju.
– Kad se utvrdi da je osoba alergična, daju joj se male doze alergena, čime se zapravo liječi i sprječava nastanak bolesti, bilo da je riječ o vazomotornom rinitisu ili astmi. Nažalost, u Sarajevu nema nikoga ko bi napravio reagense koji se koriste za ovo – kaže on.
Lijeka za alergije nema, ali postoje terapije koje pacijentu olakšavaju život.
Hadžiosmanović napominje da pravilan način liječenja ovisi o anamnezi pacijenta, simptomima na koje se žali i rezultatima obavljenih pretraga.
– Liječenje je različito za vazomotorni rinitis i astmu. Kod vazomotornog rinitisa najčešće se daju antihistaminici, bilo u obliku tableta ili sprejeva. Odnedavno se na tržištu pojavljuju sprejevi koji su kombinacija kortikosteroida i antihistaminika koji dosta dobro djeluju. Dobra strana ove terapije je što se uključuje tek kada se jave simptomi, što se razlikuje od terapije astme koja mora biti kontinuirana. Prema preporukama vodiča Svjetske zdravstvene organizacije, kortikosteroidi i inhalatori su lijekovi broj jedan. Osim njih, današnji sprejevi sadrže i Beta2 agoniste, dugotrajne bronhodilatatore, a osim toga tu su i dobri antileukotrijeni koji se daju preventivno i ispitnom terapijom hoće li izazvati poboljšanje kod pacijenata – kaže.
Na kraju razgovora osvrnuo se na, kako kaže, neopravdan strah od kortikosteroida kod roditelja čija su djeca alergična.
– Kortikosteroidi u inhalacijskim lijekovima nemaju sustavne učinke koje imaju oralno i parenteralno te je zato taj strah neopravdan. Ono što želim naglasiti jest da terapija mora biti kontinuirana, a o dužini terapije odlučuje liječnik na temelju kliničke slike – zaključuje Hadžiosmanović.