Troipogodišnja Ada Begović nalazi se u dječjoj onkološkoj bolnici “Elpida” u Ateni u Grčkoj i trenutno se, kako nam je rekla njena majka Sanita Sarić, bori za život.
Maloj Adi u siječnju ove godine dijagnosticiran je rak.
Prema riječima njezine majke, Adina početna dijagnoza bila je retinoblastom – rijedak i agresivan maligni tumor koji se razvija u mrežnici oka, a najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina.
Tada je, kako kaže majka, bolest metastazirala na abdomen, limfu, mozak i koštanu srž. Dio mozga razvio je neuroblastom, a dio koštane srži leukemiju tipa 2.
– Ada je jučer (21. juna) intubirana i nalazi se na respiratoru, u stanju inducirane kome – kratko nam je jutros kazala njena majka, koja je prije godinu i po dana s kćerkom napustila BiH zbog posla.
Kako bi preživjela, Adi je potrebna alogena transplantacija koštane srži.
FOTO: Sanita Sarić/Facebook
Ona je krajem prošlog tjedna na društvenim mrežama objavila apel za pomoć svom djetetu.
Između ostalog, navela je “da je tumor metastazirao, da terapija ne djeluje, da čak i djetetu pucaju kosti, a zbog svega toga liječnici hitno traže donora matičnih stanica kako bi novim, zdravim stanicama pokrenuli imunološki sustav da napadne i pobijedi bolest”.
– Ne mogu biti donor jer sam i sam prije dvije godine prebolio limfom i prošao transplantaciju, a otac djeteta ne može reagirati. Naša jedina nada su dobri ljudi i hitan početak potrage kroz Svjetski registar darivatelja koštane srži – napisala je Sanita, čije je prvo dijete umrlo od raka.
Da biste pomogli Adi, ne morate putovati u Grčku, kako je dalje rekla Sanita. Potrebno je, kako je rekla, samo upisati se u registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica/koštane srži u domovini.
– Nakon toga će liječnici iz Atene pretraživati bazu podataka preko međunarodne mreže i tražiti genetsku podudarnost. Testiranje, koje se obavlja vađenjem krvi iz prsta, može se obaviti bilo gdje u Srbiji i zemljama Europske unije – navela je Sanita Sarić u apelu za pomoć svom djetetu.
U apelu za testiranje nije pisalo BiH. Na pitanje zašto – Sanita kaže da je telefonom zvala Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH i da su joj iz Centra za tipizaciju tkiva rekli da zainteresirani ovu vrstu testiranja mogu obaviti uz uplatu od 1.000 KM i da se za rezultat čeka desetak dana.
U Sarićeve navode uvjerili smo se pozivom u Centar za tipizaciju Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH, gdje su nam rekli da navedena pretraga košta blizu 1.400 KM, a za nalaze je potrebno desetak dana.
Na pitanje zašto se, ako žive u Grčkoj, nisu upisali u tamošnju bazu koštane srži, majka djevojčice kaže “kako je njezino dijete ušlo u bazu, a u registru nema podudarnog darivatelja”.
Za život se bore i mnoga djeca u Bosni i Hercegovini.
Kod nas još uvijek nije moguće napraviti alogenu transplantaciju, a nemamo ni banku koštane srži.
Potvrdili su to i iz Udruge “Srce za djecu oboljelu od raka”.
Jasna Vatreš
– Kada su u pitanju bolesna djeca, u Bosni i Hercegovini se rade autologne transplantacije. Što se tiče banke koštane srži, BiH je nažalost nema, što znači da ne možemo koristiti usluge Europskog udruženja banaka koštane srži. No, kada se naše dijete preseli izvan granica BiH, moguće je pristupiti toj bazi podataka, jer je većina zemalja članica – istaknula je Jasna Vatreš, socijalna radnica u Udruzi.
Djeca oboljela od malignih bolesti liječe se u jednom od referentnih centara u BiH, u Sarajevu i Tuzli, a kada se iscrpe metode liječenja u tim zdravstvenim ustanovama, prema Vatrešovim riječima, djeca dobivaju liječničku preporuku za preseljenje u inozemstvo.
– Ukoliko je bolest na listi bolesti koje se liječe izvan granica BiH, liječenje u inozemstvu snosi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, odnosno Fond solidarnosti – pojašnjava Vatreš.
Kaže da se djeca na liječenje prebacuju u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.
– Trenutačno imamo djecu na liječenju u svim navedenim centrima. Neka su djeca izmještena van zbog operacije ili nečeg drugog, a neka zbog transplantacije matičnih stanica – kaže Vatreš.
U Udruzi ističu da godišnje u BiH od malignih bolesti oboli 60 djece, od čega njih osam do deset treba liječiti vani.
– Naravno, ne idu svi na transplantaciju koštane srži. Kada je riječ o novcu koji Fond solidarnosti izdvaja za transplantacije, iznos ovisi o nizu faktora, ali se radi o stotinama tisuća KM. Da smo članica Europske udruge banaka, taj bi iznos bio znatno manji – zaključio je Vatreš.